U meteorologiji, kao i u životu, granica između poznatog i nepoznatog postaje sve tanja. Napredak tehnologije, superračunala i umjetne inteligencije donosi preciznije prognoze, no i dalje je presudan ljudski dodir – iskustvo meteorologa, koji podatke pretvara u priču o vremenu, klimi i promjeni koja nas sve dotiče.

S jednim od najpoznatijih hrvatskih meteorologa, Zoranom Vakulom, razgovarali smo o sve češćim vremenskim ekstremima, pouzdanosti suvremenih modela, ali i o tome koliko se meteorologija mijenja pod utjecajem tehnologije i umjetne inteligencije.

Kako biste saželi meteorološku sliku 2025. godine? Koji su je trendovi obilježili?

- Srednja godišnja temperatura zraka diljem Hrvatske bila je viša od prosječne iz posljednjeg službenog klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine, koja je najviša od svih dosadašnjih tridesetogodišnjih razdoblja otkad postoje službena instrumentalna mjerenja, od sredine devetnaestog stoljeća. Štoviše, 2025. godina gotovo će sigurno biti među pet najtoplijih u povijesti mjerenja, te vrlo vjerojatno bar ponegdje u Hrvatskoj među tri najtoplije. Srećom, malo je vjerojatno da će nadmašiti rekordnu prošlu. Za ukupnu godišnju količinu oborine, neprijeporno je da ponegdje bila veća od prosječne. Kao što sam već pisao u internetskom Meteokutku HRT-a, prema preliminarnim analizama prvih deset mjeseci 2025. godine većina je Hrvatske imala manjak oborine u odnosu prema višegodišnjoj srednjoj vrijednosti. Ne primjećujem neku znatniju promjenu sezonskih obrazaca iz posljednjih godina, pa i desetljeća – zima i proljeće su, prema klimatološkim ocjenama, bili većinom "topli" i "vrlo topli". Ljeto također. Štoviše, na Bilogori pokraj Pitomače čak "ekstremno toplo". Jesen je također je u većini Hrvatske bila malo toplija od prosječnog, ali uglavnom zbog rujna. Listopad je imao pretežno negativno odstupanje. Bar malo, u Splitu i južnije i zamjetnije. No, to i ne iznenađuje jer je u ovom stoljeću listopad na meteorološkoj postaji na splitskom Marjanu češće od drugih mjeseci bio hladniji od prosjeka. Od 2001. godine ovo je već 11. takav. Možda zanimljivo - istodobno je negativno odstupanje u Splitu najrjeđe bilo u srpnju - samo dvaput!?

Zoran Vakula

PIXSELL

Detaljniji intenzitet

Sve je više posljedica klimatskih poremećaja. Može li se "novo vrijeme" još uvijek uklopiti u stare modele?

- Kao i vrijeme i klima, računalni modeli atmosfere se mijenjaju. Uostalom, zahvaljujući njima – računalima, modelima i razvoju tehnologije – i imamo sve kvalitetnije prognostičke izračune. Pritom se fizikalne zakonitosti gotovo i ne mijenjaju, vrlo se malo dorađuju. Ali se metode i brzine izračunavanja mijenjaju. Zahvaljujući mnogobrojnijim i kvalitetnijim mjerenjima nego prije analize prošlog i aktualnog vremena bliže su stvarnosti, a to je temelj za pouzdaniju spoznaju budućeg vremena. No, ne smije se zaboraviti kako je s vremenskom prognozom kao u onoj pjesmi: "Istina voda duboka". Teorija kaosa je na djelu. Mali poremećaji u početnim uvjetima na jednom mjestu nakon više dana mogu na drugom mjestu stvoriti velike poremećaje. Stoga i dalje nemamo – ne vjerujem da ćemo ikada i imati – "savršenu" vremensku prognozu za puno, puno dana unaprijed za sve meteorološke elemente koji se prognoziraju. Ansambli prognoze pomažu nam shvatiti nepouzdanosti i odrediti vjerojatnosti nastanka neke atmosferske pojave. Stoga su i prognoze znatno kvalitetnije nego prije. Primjerice, na početku moje meteorološke karijere, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, imali smo jedan izračun jednog modela atmosfere za deset dana unaprijed, a sad svakodnevno analiziramo stotinjak izračuna različitih modela atmosfere. No, i zahtjevi korisnika se mijenjaju. Nekada je bilo dovoljno prognozirati u srijedu, primjerice, da nam za vikend stiže promjena vremena – zahlađenje, ponegdje obilnija kiša, jačanje najprije juga, zatim i bure, a sad se odmah traži detaljniji intenzitet te promjene – gdje će, kada i koliko pasti kiše, sniziti se temperatura, zapuhati vjetar – i to ne samo po područjima Hrvatske, nego i po mjestima, čak i dijelovima mjesta. Meteorološke informacije znatno su dostupnije nego prije, i aktualnog i prognoziranog vremena. I to je dobro. Ali nije dobro što je to mnoge ljude navelo na lažnu sigurnost kod vremenskih prognoza. Analize pokazuju da je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća prognoza za mnoge meteorološke elemente za treći dan unaprijed bila pouzdana kao danas za sedmi dan unaprijed. No, riječ je o vjerojatnostima ostvarenja prognoze. Ne o sigurnom razvoju stanja vremena. Mnogi to ne shvaćaju, pa računalne prognostičke izračune uzimaju zdravo za gotovo. Ili primjer mjesečne prognoze – za sljedeća četiri tjedna, koje smo sredinom devedesetih prošlog stoljeća mr. sc. Mihovil Kisegi, već dugo pokojni, i ja pripremali na temelju statističkih metoda analogije, a već dugo se, više od dva desetljeća, pripremaju na temelju računalnih prognostičkih izračuna. Stoga se može detaljnije govoriti o vjerojatnostima i mogućnosti razvoja vremena, ali nažalost i dalje su te prognoze jako daleko od savršenstva za treći i četvrti tjedan unaprijed, čak i za prognozu toplijeg/hladnijeg tjedna od prosječnog, te još dalje za prognoziranje veće/manje ukupne tjedne količine oborine.

R.BRANĐOLICA/HRT

Meteorolozi svakodnevno prate vrijeme, ali sve češće govore o klimi. Gdje prestaje meteorologija, a počinje klimatologija – i koliko se te dvije discipline danas isprepleću?

- Klimatologija je dio meteorologije. Kao i vremenska prognoza. Kad govore o aktualnom i prognoziranom vremenu, prognostičari često spominju i odstupanja od klimatološkog prosjeka kako bi dodatno pojasnili ljudima što mogu očekivati, kako se prilagoditi. Tako je bilo i prije, tako je i sad. Pritom se posljednjih godina, pa i više od desetljeća, češće nego prije usuđujemo prognozirati ekstremne meteorološke pojave, posebice temperaturu i oborine. To je vjerojatno posljedica sve kvalitetnijih prognostičkih izračuna i našeg iskustva u praćenju njihova ostvarenja, kao i spoznaje da nam se gotovo svake sezone, pa čak i gotovo svaki mjesec, pojavljuje neka nova rekordna vrijednost.

Novo doba

U kojoj mjeri se meteorološke službe prilagođavaju novom dobu? Trebaju li prognoze budućnosti uključivati i elemente rizika, prilagodbe i održivosti, a ne samo informaciju o temperaturi i oborinama?

- Vremenske prognoze već desetljećima imaju znatno više informacija od temperature i oborine. Tu je prognoza naoblake, vjetra, često i vidljivosti, zatim mraza, poledice... Naravno, to se može primijetiti ako se detaljno i pozorno čitaju, slušaju, gledaju. Tekstualne prognoze meteorologa sadržavaju nekima i možda nevažne riječi poput: "moguće", "vjerojatno", "izgledno", "ponegdje", "mjestimice"... Njima pokušavamo što je moguće detaljnije opisati najvjerojatniji razvoj događaja. Na žalost, mnogi iz prognoze za, primjerice, sjeverni Jadran: "Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, pri čemu oblačnije poslijepodne, samo ponegdje uz malu vjerojatnost za malo kiše.", čuju samo "kiša". Dodatno, u DHMZ-u se desetljećima pripremaju (i na HRT-u prenose) upozorenja na opasne vremenske pojave. Najprije su neka upozorenja bila dio meteoroloških izvještaja za pomorce, a već više od 18 godina, od sredine 2007., svakodnevno se pripremaju detaljnija upozorenja po područjima za nekoliko meteoroloških elemenata po stupnjevima opasnosti za europski MeteoAlarm sustav. Ta se upozorenja pojavljuju i na mrežnim stranicama DHMZ-a, po potrebi i na medijskim platformama HRT-a, među kojima je od 2016. godine i aplikacija za pametne mobilne telefone HRT METEO, u kojoj se upozorenja pojavljuju samo poneku minutu nakon što ih objavi meteorolog DHMZ-a. I opet, ako se pozornije prati, u pojašnjenjima pojedinih stupnjeva opasnosti mogu se naći elementi rizika i prilagodbe – što se može dogoditi ostvari li se prognoza/upozorenje te što valja činiti s ciljem smanjivanja moguće štete.

MILIVOJ MIJOSEK

Kako nove tehnologije – od superračunala do satelitskih sustava i umjetne inteligencije – mijenjaju način na koji meteorolozi danas rade? Gdje je u svemu tome mjesto "klasičnog" meteorologa?

- Tehnološki napredak je velik. Uočava se i u meteorologiji i u vremenskoj prognozi, koja je posljednjih godina, pa i desetljeća, pouzdanija nego prije, ali ima još puno prostora za napredak. Umjetna inteligencija odavno je prisutna u meteorologiji, i to u obliku naprednih algoritama koji pomažu u analizi izmjerenih i opaženih podataka te izračunavanju budućih stanja atmosfere. No, u većini meteoroloških službi "koje drže do sebe" je čovjek, meteorolog s iskustvom, taj koji daje konačnu odluku te piše i govori koji je najvjerojatniji razvoj vremena. Vidio sam da umjetna inteligencija bira i piše vijesti, priprema i prezentira vremensku prognozu, ali ne mislim da je to dovoljno dobro. Hoće li i kada biti – ne znam. Ali znam da nam se mijenja i klima i civilizacija. "Stalna na tom svietu samo miena jest!" n