U samo sedam godina broj uputnica u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za oko tri milijuna, a broj recepata veći je čak osam milijuna, pokazuju najnoviji podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Broj izdanih uputnica u tom se razdoblju povećao s 10 na 13 milijuna godišnje, a broj izdanih recepata s 52 na 60 milijuna godišnje.

Od 2018. do danas broj kontakata pacijenta s obiteljskim liječnikom povećao se za šest milijuna godišnje, s 42,5 na 48,5 milijuna. Mahom su to indirektni kontakti, telefonom ili e-mailom, a broj pregleda pacijenata u ordinaciji pao je za oko tri milijuna, te ih je lani “uživo” obavljeno ukupno 10,9 milijuna, a prednost su, s brojem od 17,5 milijuna, imala telefonska i druga savjetovanja.

Strah od pogreške

U ordinacijama Šibensko-kninske županije zabilježeno je najučestalije izdavanje uputnica, jedna na svaka tri kontakta pacijenta s liječnikom, a u ordinacijama Primorsko-goranske županije uputnice se pišu najrjeđe - jedna na svakih 4,6 kontakata. U ukupnom broju uputnica one za specijalistički pregled najčešće se pišu u Osječko-baranjskoj županiji (39 posto), a najrjeđe u Primorsko-goranskoj županiji (19 posto). U Ličko-senjskoj županiji zabilježen je najveći udio liječničkih pregleda “uživo” (33 posto), a najmanji u Međimurskoj županiji (15 posto).

FREEPIK

Zbog čega je došlo do takvog “booma”? Pomoć liječnika sve se više traži zbog porasta slučajeva kroničnih bolesti, starenja populacije i ranijeg dijagnosticiranja bolesti, a sve to opterećuje zdravstveni sustav. Dok potrebe pacijenata naočigled rastu, kapaciteti primarne zdravstvene zaštite ne prate taj trend. Liječnici upozoravaju da je nemoguće na dnevnoj razini kvalitetno obraditi 180 ili čak 200 pacijenata, a to što se veći dio posla odradi mimo čekaonice, ne mijenja mnogo na stvari jer su liječnici i dalje odgovorni za svakoga od svojih pacijenata.

- Kronične bolesti sve se ranije dijagnosticiraju, što je dobro, jer je veća mogućnost liječenja, ali to ima cijenu. Strahujete da ćete nešto propustiti i da će vam se dogoditi pogreška, ne zato što ne znate svoj posao, nego zato što su brojke postale neizdržive - objašnjava Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Koordinacije obiteljskih liječnika.

Ona i njezini kolege danas rade s dvostruko većim brojem pacijenata nego prije desetak godina.

- Iskreno, prije deset godina išla sam s većim zadovoljstvom na posao, jer broj pacijenata nije bio tako velik i više sam bila doktorica - ističe.

Omjer liječnika u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, dodaje, danas je 1:5 u korist bolničkih liječnika, a u razvijenim državama približno 1:2. Takav deficit liječnika u PZZ-u rezultira većim brojem uputnica i hitnih slučajeva, jer primarna zdravstvena zaštita ne uspijeva odraditi sve što bi trebala. Tomu pomaže i činjenica da liječnici sve više vremena troše na papirologiju.

Odljev kadra

U ožujku je formirana radna skupina za unapređenje primarne zdravstvene zaštite, s ciljem poboljšanja financijskih, kadrovskih i administrativnih uvjeta rada. Predložena su i konkretna rješenja, uključujući povećanje broja specijalizacija iz obiteljske medicine i rasterećenje liječnika od dijela administrativnih obveza. No liječnici upozoravaju da su potrebne brze i stvarne promjene, a ne samo najave. Bez ozbiljne financijske injekcije, jasnog pravnog okvira i stvarnog smanjenja administrativnog opterećenja sve je manje onih koji će se odlučiti za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Ako se sustav hitno ne promijeni, strah i preopterećenost postat će razlog za još veći odljev kadra, a to si zdravstveni sustav više ne može priuštiti - poručuje Huđek Leskovar.

Ministarstvo zdravstva pristalo je povećati broj specijalizacija za liječnike u PZZ-u sa 450 na 600, ali pitanje je tko će se na njih javiti, jer mladi liječnici nemaju interes raditi u postojećim uvjetima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Da bi privukli liječnike, neki gradovi nude im dodatne bonuse, pa je tako Grad Koprivnica ovih dana ponudio bonus dobrodošlice od 7000 eura liječniku koji se javi na natječaj za rad u lokalnom domu zdravlja.