Zbog rasta cijene građevinskog zemljišta i materijala te daljnjeg rasta primanja zaposlenih u građevinskom sektoru, jasno je da cijene nekretnina u ovoj godini ne mogu padati. Ulazni će troškovi rasti dok god postoji pritisak na gradnju zbog povećane potražnje, a u takvim uvjetima cijene podižu svi, od projektanata do tesara, keramičara i fasadera.

Tim riječima stanje na tržišti nekretnina jasno ocrtava mag. ing. građ. Saša Perko, direktor grupacije tvrtki DOMinvest. Dodaje da za ovu godinu nema najava velikih skokova cijena građevnog materijala.

- U cijeloj strukturi troškova gradnje danas je daleko izraženiji rast cijene rada, koji postaje ključni pokretač ukupnog poskupljenja gradnje. Cijene zemljišta u gradskim područjima gotovo sigurno će rasti jer nema novih parcela na kojima se može graditi. Urbanistički planovi su ograničeni, GUP u gradu Zagrebu postao je restriktivniji, na širem području nedostaje infrastruktura, a potražnja investitora je visoka. Ukratko, količina građevinskog zemljišta se smanjuje, a interes za gradnju raste – i to će zasigurno dizati cijene zemljišta - navodi Perko.

Izazov vidi i u rastu plaća, koje na tržištu rastu znatno brže od inflacije, i napominje da je opći rast plaća od oko 10 do 12 posto godišnje postao "novo normalno". Kaže da je teško špekulirati o stopama po kojima bi cijene nekretnina mogle rasti u ovoj godini, ali realno se nada da će se rast cijena vratiti na normalne razine, od 5 do 7 posto godišnje.

- Sve iznad toga izlazi iz kupovne moći građana i tada bi potražnja mogla naglo pasti, što nije dobro ni za tržište ni za sektor gradnje. Ponuda se polako povećava, uključujući i projekte priuštivih stanova, ali ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno da uspori ovaj ubrzani rast cijena - objašnjava Perko.

Analizirajući strukturu troškova gradnje, Perko navodi da je lani u odnosu prema 2024. došlo do promjena u gotovo svim ulaznim troškovima. Cijene zemljišta porasle su za oko 15 posto, cijene projektanata i nadzora za oko 20 posto, a sama gradnja za približno 15 posto. Cijene priključaka, doprinosa i financiranja bile su na razinama sličnima prošloj godini. PDV je i dalje 25 posto, ali njegov apsolutni iznos raste jer su ukupne cijene više, pojašnjava Perko i dodaje da trend rasta troškova gradnje očekuje i u ovoj godini.

- Dakle, udio u cijeni kvadrata čine državna davanja i regulatorni troškovi. U ukupnoj cijeni finalnog kvadrata stana i dalje oko 35 posto odlazi državi, kroz PDV i sva ostala davanja. Jasno je da se država financira iz poreza i da taj prihod mora postojati, ali smanjenje tog poreznog klina zasigurno bi učinilo nekretnine lakše priuštivima - ističe Perko.

Navodi da to ipak ne bi riješilo bitni problem. Poručuje da je ključ u optimizaciji i ubrzanju administrativnih procesa kako bi se projektni ciklusi skratili. Smatra da država nikada ne bi trebala određivati cijenu kvadrata, "jer svaki put kad se država previše umiješa u ekonomiju, nastane više štete nego koristi". Njezin stvarni zadatak je stvoriti okruženje u kojem se može dovoljno brzo i kvalitetno graditi da se ponuda i potražnja uravnoteže. Dakle, treba ubrzati i pojednostaviti administrativne procese kako bi se projektni ciklusi što više smanjili. Kaže da građevski sektor ne može postati produktivniji zbog zamršene administracije i neorganiziranosti samih građevinskih kompanija te da bi strukturiranje i standardizacija procesa ubrzala rad 10 - 20 posto.

U 2025. godini cijene nekretnina nastavile su rasti prvenstveno zato što je ponuda i dalje znatno ispod realnih potreba. U 2024. izgrađeno je oko 16.500 stanova, a u rekordnoj 2007. godini izgrađeno je približno 25.000 stanova – odnosno oko 50 posto više nego danas, a cijene kvadrata rasle su 12 posto na razini godine.