ZAGREB, 2. siječnja 2026. (Hina) - Hrvatski književnik i prevoditelj Tomislav Sabljak, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) umro je četvrtak 1. siječnja 2026. u 92. godini života u Zagrebu, priopćio je u petak HAZU.
HINA/EDVARD ŠUŠAK
2.1.2026., 21:55
BAVIO SE I PREVOĐENJEM

Preminuo član HAZU-a i književnik Tomislav Sabljak u dobi od 92 godine

Hrvatski književnik i prevoditelj Tomislav Sabljak, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) umro je četvrtak 1. siječnja 2026. u 92. godini života u Zagrebu, priopćio je u petak HAZU.

Sabljak se rodio 15. veljače 1934. u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957., gdje je i doktorirao 1989. s tezom Drame Janka Polića Kamova. 

Od 1969. bio je zaposlen u Institutu za književnost i teatrologiju JAZU (današnji Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU), gdje je od 2000. do 2020. bio voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. 

Od 1975. do 2021. bio je glavni urednik časopisa Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Od 1997. do 2007. bio je redoviti profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i nositelj kolegija Stilistika i Istraživačko novinarstvo. Za člana suradnika HAZU izabran je 1994.

Kao književnik bio je pjesnik, prozaik, kritičar, esejist, feljtonist, autor radio i televizijskih drama te filmskih scenarija. Prve pjesme "Nemiri tijela" objavio je 1955. godine, a zatim "Situacije", "Krvavo prijestolje" te "Boljima od nas". 

Objavljivao je i prozu "Pas ispod kože", "Jesen našeg nezadovoljstva", "Jarčevo oko", kritike, eseje, članke i feljtone "Opaske o uvjeravanju", "Pisac u kavezu", "Fantom tiranije" te "Blasfemija čitanja: ironijska upotreba teksta". Pisao je i radijske i televizijske drame "Neron", "Mumije", "Mahnitanje" te "Groznica".

Sabljak je pisao i filmske scenarije za filmove "Usporeno kretanje", redatelja Vanče Kljakovića, "Ujed anđela" Lordana Zafranovića te Dubrovački suton Željka Senečića.  Bio je sklon crnomu humoru, ironiji i groteski, bizarnim temama i erotskim motivima. 

Prozu mu odlikuje prožimanje realnoga i fantastičnoga te zasićenost intertekstualnim referencijama.

Sabljak je bio 1964. inicijator i do smrti selektor natječaja za kratku priču Večernjeg lista. Priredio je nekoliko rječnika, antologija i zbornika, a najpoznatije djelo mu je "Rječnik hrvatskoga žargona" iz 2001. kojem je prethodio Rječnik šatrovačkog govora iz 1981. 

Prevodio je pjesme, prozu, drame i eseje, uglavnom iz anglosaske književnosti.

Ispraćaj Tomislava Sabljaka bit će u srijedu 7. siječnja u 14.40 sati u Krematoriju na Mirogoju.