Premijer Andrej Plenković ulazi u desetu godinu mandata - to je rekord kakav još nismo imali u Hrvatskoj, a razgovor s njim počinjemo najaktualnijim temama uz, naravno, očekivanja za novu, 2026. godinu.

Thompson i ljevica

Najbolje da krenemo in medias res - najaktualnija tema ovih dana je koncert Marka Perkovića Thompsona i njegova reakcija na zagrebačku vlast koja mu nije dozvolila drugi koncert. Kako čitate tu njegovu političku agendu?

- Svi događaji od ljetos razotkrili su isključivost i dvostruke kriterije lijeve političke scene: od širenja strahova da će Thompsonov koncert na Hipodromu izazvati opći kolaps u Zagrebu i prouzročiti stradavanja ljudi do etiketiranja sudionika koncerta ''ustašama'' i ''fašistima'', čime se vrijeđaju domoljubni osjećaji brojnih naših sugrađana. Gradonačelnik Tomašević teško je pogriješio kad je zabranio održavanje drugog koncerta jer je to neprincipijelno, nekonzistentno i diskriminatorno. Pokazao se kao oportunist ovog proljeća, jer je Thompson tražio koncert u svibnju, a grad mu je dopustio tek u srpnju nakon lokalnih izbora, kao da je na Hipodromu bila "gužva". Potom je dopustio i koncert 27. prosinca, ali ne i 28. prosinca, što je nebranjivo. Pjesma "Bojna Čavoglave" pjeva se već 35 godina, otkad i Hrvatska postoji. Tomaševića su potopili i Bosilj u Varaždinu, i Peršurić u Poreču, kao i Rinčić u Rijeci. Politika cenzure nije ono što mi zastupamo. Što se tiče poruka Thompsona na koncertu, to su riječi osobe kojoj je onemogućen rad. Izbori u Zagrebu bili su prije pola godine. Građani će na redovnim izborima odlučiti kome će dati povjerenje, a političke stranke dotad se trebaju boriti, što HDZ u Zagrebu predvođen Ivanom Matijevićem i čini.

Što ako netko pokrene pitanje referenduma? Referendum je legitimno političko sredstvo, ali i jasan politički signal.

- Načelno sam protiv izvanrednih izbora na lokalnoj razini. Zalažem se za političku stabilnost - tko dobije mandat, treba imati stabilnost da radi. Ovo je krupna Tomaševićeva greška i neka mu dođe na naplatu na idućim izborima. A mi za Zagreb ionako kao Vlada radimo više nego lokalna vlast. To potvrđuju sva ulaganja u obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija, kulturnih i sakralnih objekata, kao i nabava novih tramvaja i autobusa, izgradnja HNK2 i niz drugih projekata u Zagrebu koji se odvijaju zahvaljujući sredstvima koje je osigurala Vlada.

Smatrate li i vi, kao Thompson, da je Možemo! sekta?

- Pa što se tiče transparentnosti rada, daleko su oni od ozbiljne političke stranke. HDZ je stranka koja ima svaki tjedan sastanak šireg vodstva, nakon kojeg komuniciramo pred novinarima sve teme i politiku stranke. Za njih uglavnom ne znamo ni kad se sastaju ni kako i što odlučuju.

Što kažete na nove najave SDP-a i Možemo! da će na iduće izbore ići zajedno, i da je njihov zbroj veći od rejtinga HDZ-a?

- Sada smo u desetoj godini mandata, završavamo godinu s 28 posto rejtinga i najmanje sedam postotnih bodova ispred SDP-a. Jasno je da su već dugo frustrirani. Na parlamentarnim izborima kršili su Ustav, kreirali ozračje izvanrednog stanja s ciljem podizanja izlaznosti i zazivali ideološki moratorij svih protiv HDZ-a, pa svejedno nisu uspjeli pobijediti. Sada nastavljaju ići istim putem. U manjku političkog sadržaja, ljevica zaoštrava ozračje u društvu i želi baciti cijelo hrvatsko društvo pod plašt povijesnog revizionizma, koji ne postoji. Bio sam proteklih tjedana u Šibeniku na Danima regionalnog razvoja, u Tuhelju na Danima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u Dubrovniku na sastanku sa svim županima, na GSV-u s predstavnicima poslodavaca i sindikata, a održao se i sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Iloku... i nigdje nema drame. Obrazac je iz godine u godinu od 2016. identičan, SDP fabricira krize - a mi radimo svoj posao u interesu građana i razvoja gospodarstva i vodimo zemlju prema naprijed. Vlada pod vodstvom HDZ-a zadnja je brane normalne Hrvatske.

Riječka gradonačelnica Iva Rinčić odbila je podršku HDZ-a oko proračuna i Gradskog vijeća, a dosta otvoreno ste joj pružili ruku.

- Što se nas tiče, suradnja je bila spremna još ljetos.

HDZ nije bauk

Gdje je zapelo? I dalje je HDZ "bauk"?

- Ne znam tko je bauk – pa mi smo za Rijeku napravili više od nje: od potpore 3. maju, izgradnje ceste D403, ulaganja u Luku Rijeka, novu bolnicu "Žena i dijete" i aglomeraciju, izgradnje i obnove dviju cijevi tunela Učke, a dovršit ćemo i autocestu od Učke do Matulja. Mi ćemo i dalje raditi za Rijeku i PGŽ, pa ćemo valjda jednom prestati biti ''bauk''. Tko god se od političkih aktera vodio tim pristupom, na kraju je izgubio. Bivše vodstvo IDS-a isto se time vodilo, pa su ostali bez jednog europskog zastupnika, s tri zastupnika u Saboru pali su na dva, nemaju vlast ni u Puli ni u županiji... Pa je li to mudra politika, ne surađivati strukturirano s Vladom?!

A sad novo vodstvo IDS-a surađuje s HDZ-om? Što drugo zaključiti nego da DP više nije potreban jer im njihove ruke neće trebati.

- Ne govorim o tome. Parlamentarna većina pokazala se čvrstom i stabilnom i sa 76 ruku u Hrvatskom saboru, a ako se netko želi pridružiti, pozvan je i dobrodošao to učiniti, javno i transparentno.

Za kraj godine, možemo li se osvrnuti na ono što je prema vašem mišljenju obilježilo 2025. u Hrvatskoj?

- 2025., deveta u našem mandatu, bila je godina novih iskoraka za hrvatske građane, gospodarstvo i državu. Uspjeli smo održati društvenu solidarnost i ostvariti strateške ciljeve u razdoblju kriza koje su zahvatile mnoge zemlje i istovremeno osigurati da Hrvatska ekonomski napreduje. Podsjetit ću i da su u svibnju i lipnju 2025. održani lokalni izbori, koji su nakon pobjeda na parlamentarnim i europskim izborima potvrdili potporu politici HDZ-a i partnera na svim razinama upravljanja, što nas obvezuje da nastavimo predano raditi na dobrobit Hrvatske.

Šire gledajući, u Hrvatskoj trenutačno radi 1,74 milijuna ljudi – gotovo 300 tisuća više nego 2016. Prosječna netoplaća u Hrvatskoj dosegla je 1470 eura, i to je 96 posto više u odnosu na 2016., a minimalna brutoplaća ide od 1. siječnja na 1.050 eura bruto - to je 153 posto više. Prosječna ukupna mirovina dosegla je 700 eura, i sad je 93 posto viša u odnosu na 2016., uz poboljšanu formulu usklađivanja mirovina i godišnji dodatak za umirovljenike. U ovoj godini donijeli smo i najizdašnije demografske mjere u povijesti, uz povećane rodiljne naknade, a nastavili smo povećavati i socijalne naknade te uveli inkluzivni dodatak koji objedinjuje dosadašnja četiri prava za najranjivije u društvu.

Hrvatsko gospodarstvo raste među najbržim stopama u Europskoj uniji, 19 uzastopnih kvartala od početka 2021., a ove godine BDP po stanovniku dosegnut će 78 posto prosjeka EU-a - nasuprot 62 posto iz 2015. Cilj nam je do kraja ovog mandata premašiti 80 posto prosjeka razvoja EU-a. To je i sukus naše politike - hvatanje razvojnog koraka s onim državama koje su ranije postale članice EU-a. U tom kontekstu drago nam je i da se 13 tisuća hrvatskih državljana vratilo iz inozemstva tijekom ove godine.

Radi investicijske atraktivnosti Hrvatske važna je i činjenica da su nam i u 2025. sve tri vodeće agencije - Fitch (A-), Moody's (A3) i Standard & Poor's (A-) - zadržale kreditni rejting u investicijskoj kategoriji A. Dinamiziramo i tržište kapitala izdavanjem 18 državnih vrijednosnica - tri narodne obveznice i 15 trezorskih zapisa. Građani su uložili 4,6 milijardi eura i drže oko 9 posto javnog duga. Želimo osigurati da gospodarski rast osjeti svaka obitelj i kućanstvo, i to će nam ostati prioritet u 2026.

Često ste u posljednje vrijeme kritizirali privatne poslodavce, smatrajući ih generatorom inflacije - možete li pojasniti taj stav i odgovoriti kako bi država mogla intervenirati, rastom poreza na dobit ili kojim drugim alatima?

- Svjesni smo da inflacija pogađa upravo najranjivije, zato smo i ove godine nastavili s paketom mjera. Zahvaljujući mjerama Vlade u vrijednosti od 8,5 milijardi eura, inflacija je smanjena s gotovo 11 postotnih bodova u 2022. na 3 postotna boda na godišnjoj razini u 2024. Nedavno smo donijeli nove mjere administrativnog ograničavanja cijena stotinu proizvoda, uz ranije mjere za veću transparentnost cijena, a isplatili smo i 11 jednokratnih potpora umirovljenicima. Očekujemo smirivanje inflacije prema 2,8 posto u 2026. Pritom, nije istinita teza oporbe da je inflacija pojela rast plaća, jer su plaće rasle brže. U mandatu od listopada 2016. do listopada 2025. prosječna netoplaća narasla je za 96,6 posto. U istom razdoblju inflacija je iznosila 36,5 posto, što znači da je prosječna plaća realno povećana za 43,8 posto.

Razlog zašto je inflacija i dalje na višoj razini od prihvatljive jest postupanje aktera i pojedinaca u lancu definiranja cijena, unatoč činjenici da im je Vlada pomogla da premoste krize. Stoga postojeći inflatorni pritisci nisu uvezeni, već su rezultat procesa u Hrvatskoj. Svi akteri na tržištu imaju odgovornost i trebaju dati doprinos u borbi protiv inflacije. Pratit ćemo stanje dalje i po potrebi poduzimati i nove mjere.

Jedna od važnijih novosti za Hrvatsku u 2026. svakako će biti ulazak u OECD - među ostalim, traži se profesionalizacija funkcija u javnim tvrtkama i agencijama. Prije nekoliko tjedana opozvali ste zbog toga dosadašnje uprave, ali na ne baš suptilan način. Zašto, i što još možemo očekivati u procesu pristupa?

- Navedena razrješenja donesena su prvenstveno u kontekstu primjene novog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, koji je donesen u sklopu pristupanja OECD-u s ciljem profesionalizacije i učinkovitosti rada poduzeća u državnom vlasništvu. Nakon ulaska u europodručje i Schengenski prostor OECD će biti zaokruživanje strateških ciljeva Hrvatske. To je potvrda da smo među 40-ak najnaprednijih gospodarstava svijeta. Hrvatska je u završnoj fazi procesa pristupanja, ispunjeni su uvjeti u 20 od 25 odbora i u 25 od 26 pododbora. Proveli smo velik reformski put, sam ulazak poslat će snažnu poruku i potvrdu strukturne stabilnosti gospodarstva i bit će signal investitorima o predvidivosti i kvaliteti institucija.

DAVOR KOVAČEVIĆ

EU novca će biti

Na dnevnom je redu ovih dana donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira za EU - mnogi misle kako će Hrvatska u nadolazećim godinama imati znatno manje europskog novca. Doduše, kroz Mehanizam za oporavak i otpornost cijela je Europa imala više novca, ali smo se svi zajedno zadužili za još nekoliko desetljeća. Kakva su onda očekivanja Hrvatske od nove omotnice?

- U pogledu uplata i isplata iz europskog proračuna Hrvatska je u plusu od 19,4 milijarde eura. Već nekoliko godina smo među tri najuspješnije države EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti. Jučer je u državni proračun uplaćena najveća pojedinačna rata dosad u vrijednosti od 1,07 milijardi eura, a ukupno smo dosad kroz NPOO primili 6,4 milijarde eura.

Prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2028. - 2034. od strane Europske komisije ukupno je vrijedan dva bilijuna eura. Za Hrvatsku je predviđena omotnica u iznosu od 16,8 milijardi eura, što je više nego što imamo u sadašnjem razdoblju. Uz sredstva za poljoprivredu, ribarstvo i kohezijsku politiku, taj iznos obuhvaća i migracije, sigurnost, ali i Socijalni fond za klimatsku politiku. Koliko je taj iznos značajan govori podatak da je velik kao gotovo 20 posto godišnjeg BDP-a, što Hrvatsku stavlja među četiri najbolje pozicionirane države EU-a po izdašnosti planiranih EU sredstava u odnosu na veličinu gospodarstva, nakon Latvije, Bugarske i Grčke. Uz navedenu nacionalnu omotnicu, možemo računati i na dodatne izvore iz EU-a. Primjerice, iz Modernizacijskog fonda još oko 1,5 milijardi eura, moguće i više. Dakle, europski novac sigurno neće presušiti, nego će Hrvatskoj i u idućih 10-ak godina sredstva iz EU izvora biti bitan oslonac za daljnji gospodarski i socijalni razvoj.

Hoće li Europska unija ostati jedinstvena i tijekom 2026. godine? Vidjeli smo kako su već reagirale Mađarska, Slovačka i Češka na odluku o zajmu za Ukrajinu?

- Uvjeren sam da hoće, a i sama odluka o zajmu Ukrajini za iduće dvije godine pokazala je širinu potpore među državama članicama. Ruska agresija napad je ne samo na Ukrajinu nego i na vrijednosti koje želimo njegovati i štititi u Europi, a koje je i Hrvatska obranila tijekom Domovinskog rata. Upravo zato hrvatski građani posebno dobro razumiju što znači biti žrtva brutalne agresije. Europska unija stala je uz Ukrajinu kako bi osigurala da ta država bude u stanju obraniti svoju neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet, ali i da iz mirovnih pregovora iziđe s pravednim i dugoročnim mirom. Mir koji bi bio rezultat prisile, ucjena ili nametnute kapitulacije ne bi bio održiv, nego bi predstavljao poziv na nove sukobe i nove destabilizacije. Sve drugo značilo bi i prihvaćanje zakona jačega, takav presedan otvorio bi prostor budućim agresijama i ozbiljno doveo u pitanje sigurnost manjih država, uključujući i onih unutar Europe.

Možete li objasniti taj koncept financiranja Ukrajine s 90 milijardi eura - što će to zapravo značiti za hrvatski proračun i hrvatske obveze u nadolazećim godinama? Mislim da javnost nije do kraja shvatila model, a ne podržava ga ni predsjednik Milanović.

- Europsko vijeće dogovorilo je da će EU odobriti zajam Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura tijekom 2026. i 2027. godine kako bi se pomoglo financirati potrebe Ukrajine, poput funkcioniranja države, obnove i obrane. EU će sam posuditi 90 milijardi eura na međunarodnim tržištima kapitala, izdavanjem obveznica EU-a. S obzirom na to da se EU zadužuje po povoljnim tržišnim uvjetima, smanjuje se ukupni trošak. Samo zaduženje osigurano je "proračunskim prostorom" EU-a, koji podrazumijeva neiskorištenu razliku između gornje granice rashoda EU-a i maksimalne razine vlastitih sredstava. U trenutku odobravanja zajma ne postoji trenutačna obveza plaćanja za države članice. Ovaj zajam ne ulazi u nacionalni javni dug ni deficit država članica. Riječ je o dugu na razini EU-a, slično modelu programa Next Generation EU. Politika Vlade jest principijelna podrška Ukrajini u obrani od ruske agresije. Ovaj korak radimo u solidarnosti s većinom država članica i po modelu koji minimalizira troškove i ne stvara velik izravan financijski pritisak.

Gospodarstvo će rasti

Koji su glavni ciljevi za 2026.?

- Nastavit ćemo raditi na dobrobit svih generacija i krajeva Hrvatske, uz četiri ključna strateška smjera: demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalna transformacija i ulaganja u obrazovanje. Prema projekcijama, hrvatsko će gospodarstvo iduće godine rasti oko 2,7 posto - brže od prosjeka EU-a, koji je oko 1,4 posto. Proračunski deficit ostat će ispod tri posto, uz daljnje smanjenje udjela javnog duga na 56 posto BDP-a. To nas svrstava među fiskalno odgovorne članice, što je temelj naše dugoročne financijske sigurnosti. 2035. planiramo za obranu i s njom povezana ulaganja izdvajati 5 posto BDP-a, jednako koliko sada izdvajamo za obrazovanje, provodeći ulaganja u gradnju i obnovu škola i vrtića. Jučer smo donijeli odluku o preraspodjeli 235,7 milijuna eura za nabavu samohodnih haubica CAESAR MK2 i glavnih borbenih tenkova Leopard 2A8.

Glavni prioriteti bit će usmjereni na daljnji rast plaća, mirovina i socijalne uključivosti. Prosječna mirovina prelazi 700 eura, invalidske mirovine rastu dodatnih 10 posto, ukida se penalizacija i omogućuje se rad umirovljenicima u punom radnom vremenu uz istovremeno primanje 50 posto mirovine. Stvorit ćemo preduvjete za ukidanje poreza na mirovine od 2027. Uvodi se paket besplatnih bankarskih usluga za građane koji primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja. Iduće godine osigurat ćemo preduvjete za uvođenje jedinstvenog nalaza i vještačenja za osobe s invaliditetom. Studentima podižemo neoporezive pragove za rad na 12.000 eura. Nastavljamo ulaganja u veteranske i braniteljske centre. Prioritet nam ostaje borba protiv korupcije, uz neovisan rad nadležnih institucija.

Provedbom Nacionalnog plana stambene politike, vrijednog više od dvije milijarde eura, jačamo priuštivi najam, potičemo stanogradnju, uređujemo tržište nekretnina i omogućujemo mladim ljudima i obiteljima sigurnije planiranje života u Hrvatskoj. Nastavlja se i intenzivna obnova nakon potresa u Zagrebu i Banovini. Sredinom godine uspostavljamo Registar stanovništva, ključan alat za planiranje socijalnih, poreznih i demografskih politika. Uvodimo temeljno vojno osposobljavanje kako bi mladi stekli znanja i vještine važne za krizne situacije, obranu, civilnu zaštitu i nacionalnu sigurnost.

Donijet ćemo i nove zakone o regionalnom razvoju i o otocima koji daju snažan impuls ravnomjernom razvoju. U planu je i novi zakon o obrtu i nova industrijska strategija, s jasnim fokusom na sektore koji nose rast. Porezne olakšice usmjeravamo u sport, kulturu i znanost kao ulaganja od društvenog interesa.

Na vanjskopolitičkom planu ciljevi su ulazak u OECD, predsjedanje Inicijativom triju mora, predsjedanje EU MED 9, pregovori o novom europskom proračunu, zaštita interesa Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i nastavak potpore Ukrajini. n