Premijer Andrej Plenković u utorak je u osvrtu na 2025. godinu istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste i sustiže starije članice EU-a, posebno naglasivši stabilnost javnih financija koja se očituje kroz ocjene rejting agencija, kao i razvoj tržišta kapitala uz značajan doprinos građana. 

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je i da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i o političkoj stabilnosti.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga. 

Inflacija najviše pogodila najranjivije

Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći. Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. Pored toga, dodao je, snižene su i stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnosti cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, "država itekako pomogla u krizama".

"Ulazimo u 2026. u godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza na gospodarsko usporavanje u Europi i u svijetu", rekao je Plenković.

U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. godinu koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivredu u smjeru proizvodnju sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a  

Plenković je izvijestio i kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je najveća je pojedinačna uplata iz Europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije preko 12 godina.

"S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti", rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici, i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.

Na temelju pozitivnih trendova u 2026. ulazimo s optimizmom, ali i s dozom opreza s obzirom na gospodarsko usporavanje u Europi i svijetu, rekao je premijer Andrej Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade s koje je najavio ključna područja kojima će se baviti njezini resori.

Tri su ključna područja, rekao je Plenković - kvaliteta života građana, uređenija i otpornija država te snažnije gospodarstvo i međunarodna pozicija Hrvatske.

Kad je riječ o kvaliteti života građana, naglasio je da s početkom godine kreće rast invalidskih mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremenu mirovinu svima iznad 70 godina te uvodi mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena, uz isplatu mirovine u iznosu od 50  posto.

"Istodobno se stvaraju preduvjeti za potpuno ukidanje poreza na mirovine tijekom 2026. s ciljem da te izmjene stupe na snagu od 1. siječnja 2027.", rekao je, te dodao da se  s početkom 2026. uvodi i paket besplatnih bankarskih usluga za građane koji primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja.

Time osiguravamo pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova, istaknuo je, uz posebnu zaštitu umirovljenika i osjetljivih skupina.

Priuštivo stanovanje ključna je tema

Ključnom je temom naveo priuštivo stanovanje, a konačni je cilj je, rekao je jačanje priuštivog najma, poticanje stanogradnje, uređenje tržišta nekretnina i omogućavanje mladim ljudima i obiteljima sigurnije planiranje života u Hrvatskoj.

"Razmatrat ćemo i nove demografske mjere te jačati obitelj i sve njene članove, u skladu sa strateškim ciljem demografske revitalizacije", najavio je kao i to da će se osigurati preduvjeti za uvođenje jedinstvenog nalaza i vještačenja za osobe s invaliditetom,

U pogledu uređenije i otpornije države, premijer ističe da će u idućoj godini biti uspostavljen Registar stanovništva kojim će se osigurati "kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika", odnosno Vlada će, kazao je, moći poduzimati ciljane mjere prema i za one kojima je potpora potrebna.

Podsjetio je i da se kreće s temeljnim vojnim osposobljavanjem te da s početkom 2026. Hrvatska samostalno preuzima nadzor i zaštitu vlastitog zračnog prostora, koji će se 24 sata dnevno provoditi višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale. Dodao je tome i nastavak digitalizacije javne uprave, provođenje fiskalizacije 2.0 i modernizaciju poreznog sustava.

Vezano uz snažnije gospodarstvo i međunarodnu poziciju Hrvatske, kao trećem cilju u 2026. godini, premijer je istaknuo kako će zaokruživanje međunarodnog položaja Hrvatske biti ulazak Hrvatske u OECD, a dodao je tome i da će Hrvatska predsjedati inicijativama Tri mora i MED9 te nastaviti brigu o Hrvatima u BiH.

Revidiranje Nacionalne razvojne strategije

U 2026. će biti revidirana i Nacionalna razvojna strategija, bit će donesen novi zakon o obrtu, kao i nova industrijska strategija, dodatno se ubrzati energetsku i klimatsku tranziciju te razvijati poljoprivredu za proizvodnju sigurne i zdrave hrane, najavio je među inim.

Najavio je i nastavak ulaganja u hrvatski obrazovni sustav,, rekavši o dosadašnjim uloženim sredstvima kako se "možda od Mažuranića nije vidjelo ovakva ulaganja u hrvatski obrazovni sustav".

Istaknuo je i nastavak ulaganja u cestogradnju te rekao kako je posebno važno da se do kraja ovoga mandata Vlade "riješi pitanje gužvi vezane uz Split, drugi najveći grad". Najavio je tako da će početkom siječnja biti otvoreni radovi na dionici Dugi rat – Omiš.

"Trudit ćemo se da napravimo pozitivne iskorake i za važne društvene teme kao što su borba protiv nasilja i ovisnosti, jačanje skrbi o mentalnom zdravlju, osobito mladih, te odgovorno praćenje i primjenu umjetne inteligencije", dodao je.

Na početku desetogodišnjeg razdoblja upravljanja Vladom, s iskustvom upravljanja u brojnim krizama, poručio je na kraju Plenković, bavit će se onim što je najvažnije za sugrađane - stabilna, sigurna i razvijena Hrvatska, koja vodi računa o svim svojim građanima i koja se odgovorno priprema za izazove budućnosti.

VLADA Uredba o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji

Vlada je na sjednici u utorak donijela uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj asistenciji radi izvršenja odluke Ustavnog suda kojom su ukinute pojedine odredbe Zakona kojima će, uz ostalo, i djeca do 18 godina imati pravo na uslugu osobne asistencije.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je uvodno da se uredba sa zakonskom snagom donosi jer trenutačno Hrvatski sabor ne zasjeda pa Vlada, na temelju posebnog zakona i ovlasti, kompenzira tu činjenicu te će ovom uredbom biti uređene samo one odredbe koje su ukinute odlukom Ustavnog suda i koje su prestale važiti 19. prosinca.

Pri tome je naglasio da uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja koja su vezane za osobnu asistenciju i da će sva druga povezana pitanja biti rješavana u redovitom zakonodavnom postupku i u skladu s demokratskim procedurama koje podrazumijevaju i javno savjetovanje, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.

Donošenjem uredbe, djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije, a uslugu osobne asistencije moći će koristiti i korisnici usluge pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelj ili drugi članovi obitelji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja na temelju drugih propisa, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida, te korisnici usluge pomoćnika u nastavi.

Satnica usluge više nije ograničena, odnosno maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno. 

Plenković: Odluka Ustavnog suda otvara financijska i pitanja raspoloživosti asistenata

Plenković je također istaknuo da odluka Ustavnog suda otvara i financijska pitanja s obzirom na to da se širi polje primjene ovih prava na veći broj korisnika. "U ovom trenutku ne možemo sa stopostotnom sigurnošću niti procijeniti koliko će to koštati državni proračun, ali to će biti značajna sredstva", naveo je.

Otvara se i pitanje realne raspoloživosti osobnih asistenata kojih će trebati biti puno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata i da će biti niz novih rješenja.

Premijer je također najavio da su za 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predvidjeli 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.

Prilikom predstavljanja uredbe, ministar rada i socijalne politike Marin Piletić naglasio je da se Zakonom o osobnoj asistenciji prvi put zakonski reguliralo to pitanje te da je cilj zakona ostvaren - povećan je broj sati korištenja usluge, broj korisnika i cijena sata usluge osobnim asistentima.

Što se tiče provedbe odluke Ustavnog suda u kontekstu opsega usluge i procjene potreba, povećan je maksimalan broj sati na 24 sata dnevno, ovisno o individualnoj potrebi korisnika, a jedini kriterij ne može biti samo stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti, nego će pri određivanju broja sati usluge članovi komisije trebati uzeti u obzir i materijalne i socijalne okolnosti korisnika, kao i njihove specifične individualne potrebe.

Piletić: Ministarstvo će donijeti pravilnik u roku 60 dana

"U tom smislu Ministarstvo ima obvezu donijeti novi pravilnik u roku od 60 dana, na način da se pravilnikom formira sastav i način rada komisije te da se uvedu i nove liste procjene potreba, posebice s kategorijama djece s teškoćama", napomenuo je.

Pravo na uslugu počinje od izvršnosti rješenja, a ne prvog dana korištenja. 

Punoljetni korisnici koji su koristili uslugu na dan 19. prosinca 2025. nastavljaju koristiti uslugu do donošenja novog izvršnog rješenja koje će po službenoj dužnosti pokrenuti Hrvatski zavod za socijalni rad. Ako se utvrdi veći broj sati od onoga koji je na snazi, razlika se nadoknađuje na zahtjev korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika.

Djeca i osobe s invaliditetom koje ranije nisu mogle podnijeti zahtjev zbog zakonskih ograničenja ostvaruju pravo od 19. prosinca 2025. ako zahtjev podnesu u roku od šest mjeseci od donošenja Uredbe.

I Piletić je naveo da se uredbom ne rješavaju sva pitanja koja su se otvorila odlukom Ustavnog suda ili nejasnoće koje su primijećene u samoj provedbi Zakona pa su u 2026. planirane izmjene Zakona, kao i izmjene pravilnika koji definira cijenu sata s novim listama potrebe.