Hrvatski umirovljenici dočekuju 2026. godinu s najvećim mirovinskim reformama napravljenim u posljednjem desetljeću. Od ukidanja penalizacija do većih bonifikacija – neke su mjere već usvojene i kreću od prvog siječnja 2026. godine, a neke su još uvijek u pripremi.

Prosječna starosna mirovina danas prelazi 700 eura, zahvaljujući redovitim povišicama i novom trajnom dodatku. Naime, trajni dodatak od šest eura po godini staža dio je nove faze mirovinske reforme, a ona donosi fleksibilniji odlazak u mirovinu, rast najnižih mirovina i promjenu formule za usklađivanje.

Bez penalizacije

Najnaglašenija promjena jest ukidanje penalizacije korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina. Njihov polazni faktor izjednačuje se s onim za redovitu starosnu mirovinu. Odredba vrijedi za postojeće i nove korisnike. Trenutačno je oko 120.000 osoba starijih od 70 godina u prijevremenoj mirovini. Njihove mirovine porast će prosječno za 57 eura, a usklađivanje će biti provedeno bez donošenja posebnih rješenja - ono počinje prvog dana 2026. godine, a završava najkasnije 31. ožujka 2026. godine.

Bonifikacija za kasnije umirovljenje raste za 0,45 posto po mjesecu rada nakon uvjeta za mirovinu, bez gornje granice. Ukinuto je ograničenje od 27 posto i uvjet 35 godina staža, a ukinuto je i ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora za nove zaposlenike.

Nova formula za usklađivanje mirovina sada je zbroj promjene indeksa cijena i rasta plaća iz prethodnog polugodišta (85:15). Primjenjuje se ono povoljnije. To omogućuje veći rast mirovina.

Od 2026. godine umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi u punom radnom vremenu i primati 50 posto od svoje mirovine - ranije su mogli raditi pola radnog vremena uz cijelu mirovinu. Mjera potiče starije da se vrate na tržište rada, kako bi se ublažio nedostatak radne snage u brojnim sektorima. Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na manje od tri i pol sata dnevno.

Od 1. siječnja invalidske mirovine rastu za 10 posto. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje procjenjuje da će to obuhvatiti 219.000 korisnika invalidske mirovine, a ona bi u prosjeku trebala porasti za 74 eura. Izmjenama zakona su ukinuti obvezni kontrolni pregledi za ove korisnike.

Izvanbračna veza

Godišnji dodatak na mirovinu postaje trajno pravo. Visina ovisi o punim godinama staža, a za korisnike kojima je mirovina obračunata bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina. Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za godinu mirovinskog staža donosi Vlada najkasnije do kraja listopada svake kalendarske godine, a HZMO ga isplaćuje u prosincu. Dodatak nije oporeziv, ne ulazi u cenzus za zdravstveno osiguranje niti podliježe ovrsi

Osnovica za najnižu mirovinu porasla je na 13,99 eura po godini staža, sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Korisnici najniže mirovine imaju pravo i na godišnji dodatak od šest eura po godini staža, a najnižu mirovinu prima oko 275.000 osoba. Nakon srpanjskog usklađivanja, najniža mirovina prosječno je porasla za 40,13 eura, s 421,96 na 462,09 eura. Zakonskim izmjenama povećan je i cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.

Dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete porastao je sa šest na 12 mjeseci. Novina je da se dodatni staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji se bavi time duže od deset godina.

Olakšavaju se kriteriji za ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga, jer je obrisan uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. godine. Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se njen status utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Novim zakonom pravo je omogućeno i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje, kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.

Vlada je najavila i ukidanje poreza na sve mirovine po prijedlogu Hrvatske stranke umirovljenika, što planiraju uvesti iduće godine, sa stupanjem na snagu 2027. godine. Porez plaća više od 400 tisuća umirovljenika, prosječno 30 eura mjesečno.

Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, ocjenjuje da će ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike nakon 70. godine donijeti rast mirovina od oko 55 eura, ali samo nekima.

- Većini to neće značiti jer su prekasno dočekali, ili nisu ni dočekali tu mjeru, a trebalo je to učiniti sa 65 godina. Prema starom zakonu, penalizacija se ukidala sa 65, no novi zakon je uzeo kontinuiranu penalizaciju koja se stalno povećavala - rekla je Stanišić.

Nova formula usklađivanja, koja zbraja stopu promjene indeksa potrošačkih cijena i rasta plaća u razmjeri 85:15 (ovisno o povoljnijem), dugo se usavršavala. Za 2026. godinu Stanišić predlaže promjenu načina usklađivanja mirovina na 100 - 120 posto inflacije ili rasta plaća, čime bi mirovine mogle dosegnuti barem 70 posto prosječne plaće.

- Osim toga, potrebno je razdvojiti posebne mirovine od onih ostvarenih po mirovinskom zakonu, kako problemi socijalne skrbi ne bi prelazili na mirovinski sustav. No, velik problem je i što će se vjerojatno ići na produžavanje radnog vijeka, da ljudi što duže rade i što kraće primaju mirovinu - navela je Stanišić.

Kao problem vidi i to što svaka vlada može raditi što hoće jer se umirovljenici ne organiziraju.

- Jako sam iznenađena jer se nitko ne buni - svi pričaju po kafićima, u uskim krugovima prijatelja, a kad stvarno treba pokazati da nam nije dobro, nema nikoga. Na prosvjed dođe maksimalno tisuću ljudi, a to ne pokazuje pravo stanje. Bit će nam ovako sve dok ljudi ne shvate da se moraju uhvatiti ukoštac s problemom, da ne može sve za njih odraditi samo jedna osoba - rekla je Stanišić.

Umirovljenicima savjetuje da svaki euro, kada odu u trgovinu, pretvore u kune, kako bi osvijestili koliko je sve poskupjelo.

- Ljudi ponekad kao da ne znaju koliko je što poskupilo, ali ako prebace cijene u kune, vidjet će da odnos kune i eura danas više nije 7.5 prema jedan, nego maltene jedan naprema jedan. To će ih podsjetiti koliko je sve poskupilo, a problem je zajednički za sve građane, istaknula je Stanišić.