Godinu na izmaku obilježio je paket zakona koji se odnose na prostorno uređenje i graditeljstvo, pitanje priuštivog stanovanja, ali i požar u Vjesniku koji je neboder uništio do te mjere da je potrebno njegovo rušenje.

Kraj godine donio je najveće promjene u sektoru prostornog uređenja i gradnje. Hrvatski sabor 15. prosinca izglasao je Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Svi stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.  Svi prostorni planovi izrađivat će se digitalno u ePlanovima, morat će biti izrađeni prema istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama. Ishođenje građevinskih dozvola ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana. To se najviše odnosi na obiteljske kuće koje čine otprilike 90 % svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

Nakon 11 godina u Zakon se vraća institut urbane komasacije. Zakonom se omogućava da investitor zatraži od jedinica lokalne samoprave da u roku tri godine donese urbani plan uređenja kako bi na zemljištu koje je JLS proglasila građevinskim, mogao i graditi. Ako se UPU ne donese u tom roku, onda se investitor može obratiti Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zakon o donosi i gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije. Regulira se i status mobilnih kućica koje se neće smjeti postavljati u kampovima u naselju unutar 25 metara od obale, a ako je riječ o kampovima izvan naselja, ta granica je izvan 100 metara od obalne linije. 

Javni poziv za priuštivi najam i nova stambena politika

Zakon o gradnji donosi potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, uvođenje BIM modela, brže izdavanje dozvola i obvezan plan održavanja zgrada. Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada.

Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu sve bi zgrade do 2050. godine trebale biti zgrade s nultim emisijama.

Krajem godine raspisan je i prvi javni poziv za priuštivi najam koji će trajati do 15. veljače. Na javni poziv mogu se javiti vlasnici stambenih nekretnina koji mogu dokazati da nekretnina nije bila korištena najmanje dvije godine za što prilažu račune za energentu i vodu.

Vlada je u ožujku donijela prvi dokument strateškog planiranja koji se sustavno i sveobuhvatno bavi temom stanovanja – Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, kao i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje 2025. - 2027. za koje se planira potrošiti gotovo 2 milijarde i 28 milijuna eura. 

Vladu su na djelovanje potaknuli zabrinjavajući trendovi:  40 posto stambenog fonda ne služi za stanovanje, a istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova. Uz to i dalje je prisutan snažni rast cijena nekretnina i najma. 

Po hitnom postupku izmijenjen je Zakon o poticajnoj stanogradnji koji je omogućio povrat PDV-a od 50 posto mlađima od 45 godina koji kupuju ili grade prvu nekretninu kao i isplatu potpore u vidu povrata poreza za gradnju prve stambene nekretnine. 2025. godina ponovno je dinamizirala izgradnju POS-ovih stanova nakon odluke da se etalonska cijena građenja podigne na 1315 eura po četvornom metru s PDV-om. 

Mnoge promjene ove je godine donio i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada - u načinu na koji se uređuju prava i obveze suvlasnika te upravljanje višestambenim zgradama. Do kraja ove godine svaka zgrada mora imati OIB kako bi mogla prikupljati pričuvu ili sudjelovati na projektima održavanja i obnove. Upraviteljima zgrada koji ne predaju zahtjev do kraja godine prijete novčane kazne od 700 do 5500 eura.

Požar u Vjesniku i planovi za rušenje

U noći sa 17. na 18. studenog javnost je šokirao požar koji je uništio jedan od simbola Zagreba – neboder Vjesnika. Požar je zgradu Vjesnika uništio do te mjere da će se ona morati ukloniti. I dok se pravosudni dio tek treba rasplesti, a za požar su osumnjičena dvojica maloljetnika, traži se rješenje za uklanjanje nebodera.

Dvije su mogućnosti: strojno uklanjanje ili miniranje. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo pregovarački postupak javne nabave s tvrtkama koje će neboder rušiti prema modelu „“projektiraj i ruši“. Odluka o izvođaču trebala bi biti donesena do 15. siječnja, nakon čega bi se pristupilo potpisivanju ugovora i pripremi radova.

Obnova nakon potresa

U procesu obnove nakon potresa dosad je na 14.254 lokacije obnova potpuno završila, od čega se 13.459 odnosi na privatne zgrade i kuće, a 795 na zgrade javne namjene i infrastrukturu.

Izgrađene su 494 zamjenske obiteljske kuće, dok je njih 207 u postupku gradnje. Isplaćeno je 80 novčanih pomoći za kupnju stambene jedinice umjesto izgradnje zamjenske kuće.

Izgrađeno je 45 višestambenih zgrada. Dosad je, od ukupno ugovorenih 1.309,  završeno 1.167 projekata javne imovine i infrastrukture od bolnica, vrtića, škola do mostova i prometnica.

U prosincu je završena prva faza obnove Zagrebačke katedrale u koju je utrošeno 47 milijuna eura. Prvi puta nakon potresa služene su mise za Badnjak i Božić.

Predmet Statileo

Nakon 11 godina Odbor Vijeća Europe ukinuo je pojačani nadzor nad Hrvatskom u predmetima „Statileo i ostali protiv RH“. Hrvatska je godinama bila pod posebnim nadzorom zbog složenosti i dugotrajnosti procesa provedbe kako bi se zaštitila prava vlasnika i riješilo pitanje statusa zaštićenih najmoprimaca.