Počinitelj napada u Osnovnoj školi Prečko u prosincu prošle godine, 20-godišnji L. M., u utorak je nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 50 godina. Takvu je odluku donijelo sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu, procjenjujući to pravednom kaznom za teško ubojstvo djeteta nožem, četiri teška ubojstva u pokušaju i 50 kaznenih djela povrede djetetovih prava. Objava presude bila je zatvorena za javnost, a predsjednica sudskog vijeća Iva Gradiški Lovreček najprije ju je priopćila optuženom i njegovoj obrani, tužiteljima i obiteljima žrtava.

Marko Lukunić/PIXSELL

Obitelji zadovoljne

Odvjetnik obitelji Krešimir Škarica presudu je ocijenio očekivanom te ustvrdio kako u ovom postupku “nema ni poraženih ni pobjednika”. Jedan od roditelja djece iz OŠ Prečko, Marko Sikirica, rekao je da su obitelji žrtava zadovoljne presudom i izrazio nadu da će ovaj slučaj pokrenuti promjene u društvu i sustavu zaštite djece. Izrečenom presudom društvu se šalje poruka da su ovakva kaznena djela nedopustiva i neće se tolerirati, poručio je glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.

- Cijeneći brojnost počinjenih kaznenih djela i brutalan način izvršenja, sudsko vijeće je procijenilo da se samo najtežom kaznom u trajanju od 50 godina može polučiti svrha specijalne i generalne prevencije - objasnio je glasnogovornik.

Prilikom određivanja kazne, sudsko vijeće nije prihvatilo status mlađeg punoljetnika kao razlog za ublažavanje te je zaključeno da težina djela i trajne traume nanesene žrtvama i njihovim obiteljima, ali i čitavoj zajednici, traže najstrože sankcije. Za svako pojedinačno djelo ubojstva, pokušaja ubojstva i povrede djetetovih prava odmjerene su višegodišnje kazne, koje su rezultirale jedinstvenom kaznom od 50 godina dugotrajnog zatvora. Riječ je o maksimalnoj kazni koju predviđaju hrvatski zakoni, a sud je u obrazloženju naveo da za ovakav pohod “ne postoji odgovarajući ekvivalent u kazni”.

Ubrojiv

Tijekom postupka sud je utvrđivao optuženikovu ubrojivost, no na temelju iskaza vještaka i dokumentacije o ranijem liječenju utvrđeno je da L. M. ne boluje od trajne duševne bolesti, već je tijekom odrastanja razvio poremećaj granične organizacije ličnosti, odnosno sindrom borderlinea. Istragom je utvrđeno da je pomno planirao svoj napad, a detalji snimljeni nadzornim kamerama na dan upada u školu, gdje se pokazalo svrhovito kretanje i planiranje, pobili su tezu obrane o “neubrojivosti”. Sud je zaključio kako je L. M. bio potpuno svjestan prostora i vremena, čekajući trenutak kada su žrtve najranjivije te da unatoč tome što je zbog graničnog poremećaja ličnosti i mlađe životne dobi njegova ubrojivost bila smanjena, to nije bilo u bitnom stupnju koji bi ga oslobodio odgovornosti.

Kao otežavajuću okolnost sud je uzeo činjenicu da je L. M. planski odabrao upravo osnovnu školu, mjesto koje bi u svakom društvu trebalo biti najsigurnije utočište. Da je zločin pomno planirao, potvrdila je i pretraga povijesti internetskog pretraživanja, gdje je mjesecima ranije pretraživao pojmove poput “knife” (“nož”), “school” (“škola”), “massacre” (“masakr”), “sword” (“mač”) i “katana”. Utvrđeno je i da je pokušavao preko interneta kupiti noževe, da je detaljno proučavao napad počinjen u američkoj osnovnoj školi Sandy Hook 2012. godine te je u više navrata kupovao noževe, koje je skrivao od ukućana. Potom je, navodi se u optužnici podignutoj početkom srpnja, ušao u prostorije škole, gdje je nožem napao učiteljicu i djecu, pri čemu je jedno dijete smrtno stradalo, a učiteljica i još troje djece teško su ozlijeđeni.