Nakon što je u trećem kvartalu ove godine rast hrvatskog gospodarstva znatno usporio zbog slabljenja osobne potrošnje i pada izvoza usluga, odnosno turističkih noćenja u špici sezone, Hrvatska narodna banka u nastavku godine očekuje oporavak rasta, no u idućoj i 2027. godini očekuje se nastavak usporavanja rasta BDP-a, pri čemu su procjene rasta za ovu i iduću godinu revidirane blago naniže, navodi se u projekcijama HNB-a, predstavljenima u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare.

Toplo-hladno

Tako bi, prema procjenama HNB-a, ove godine BDP mogao realno porasti za tri posto, a u 2026. godini za 2,8 posto. No rast hrvatskog gospodarstva ostat će razmjerno snažan, ali se očekuje postupno usporavanje njegove dinamike, navode u HNB-u. Dodaju da bi domaća potražnja i dalje mogla biti glavni generator rasta, no očekuje se usporavanje rasta realnih dohodaka te manje poticajna fiskalna politika, pa bi se i doprinos osobne i državne potrošnje te investicija rastu BDP-a mogao smanjiti, s obzirom na visoke razine u protekle dvije godine. S druge strane, vidljivo su ojačale investicije, državna potrošnja i robni izvoz.

"U 2027. rast realnog BDP-a mogao bi se nastaviti blago usporavati, i to uvelike zbog slabljenja rasta investicija nakon završetka programa financiranih iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok bi se korištenje strukturnih i kohezijskih fondova iz tekućega višegodišnjeg financijskog okvira EU-a moglo tek postupno intenzivirati", navodi se u HNB-ovim makroekonomskim prognozama.

Iako se turistička sezona proširila u odnosu prema pretpandemijskom razdoblju, više ne možemo očekivati snažan doprinos turizma rastu gospodarstva, poručuju iz HNB-a.

Boris Vujčić

Hina

"Za hrvatski turizam imamo jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je da predsezona i posezona bilježe snažne stope rasta, a loša je da smo u sezoni imali pad noćenja u odnosu prema prošloj godini. Stoga smo revidirali procjenu prihoda od turizma u ovoj godini naniže i očekujemo da će prihodi od turizma padati kao postotak u BDP-u. Turizam više neće kao posljednjih godina znatno pridonositi stopi rasta BDP-a", rekao je guverner Boris Vujčić. Prema najnovijim procjenama središnje banke, prihodi od turizma već će ove godine biti manji nego prošle i iznosit će 15,1 milijardu eura, naspram lanjskih 15,5 milijardi.

Rast plaća

Inflacija bi, mjerena nacionalnim indeksom, nakon ovogodišnjih 3,7 posto u idućoj godini mogla usporiti na 3,1 posto, čime je središnja banka procjenu kretanja inflacije korigirala naviše, a kao glavni rizik navodi se snažniji rast plaća u idućoj godini od predviđenog, posebno u uvjetima napetosti tržišta rada, što bi moglo rezultirati jačim i dugotrajnijim pritiscima na rast cijena, pogotovo u sektoru usluga, gdje troškovi rada čine znatan dio ukupnih troškova, procjenjuju u HNB-u. U slučaju slabijeg gospodarskog rasta i jačanja trgovinskih napetosti inflacija bi mogla biti niža od predviđene.

Ubrzavanje inflacije u ovoj godini na 3,7 posto, nakon tri posto u 2024., odražava brži rast cijena energije i hrane, ističu u središnjoj banci, pri čemu će inflacija cijena energije i u 2026. biti pod utjecajem rasta administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije, ali bi rast cijena hrane mogao usporiti i tako pridonijeti usporavanju ukupne inflacije.

I u idućoj godini HNB očekuje rast plaća, ali ne više po stopama od 15 i 10 posto, kao posljednje dvije godine, nego od šest posto, što će i dalje biti najviši rast plaća u zemljama europodručja. Guverner Vujčić navodi da je u posljednje tri godine otvoreno 130.000 novih radnih mjesta, odnosno oko 40.000 radnih mjesta godišnje, te da će se trend nastaviti u iduće dvije godine, ali s nižim stopama rasta.