Čelnici EU-a raspravljali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu o tome treba li Europska unija potpisati sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura - blokom Argentine, Brazila, Paragvaja, Urugvaja i Bolivije - te je zaključeno kako se ipak to neće dogoditi ovog vikenda, nego se sve odgađa za siječanj sljedeće godine. Razlog tome su svakako i prosvjedi poljoprivrednika koji su tamo organizirani protiv tog sporazuma pod sloganom "Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU-u su ugroženi", tijekom kojih su neki bacali kamenje i krumpir na policiju te razbijali prozore, čak se i traktor zabio u interventnu policiju, pa je ispaljen suzavac i korišteni vodeni topovi.

Konkurencija

Glavna točka sukoba je što bi taj sporazum tijekom 15 godina postupno ukinuo carine na gotovo svu robu, a mogućnost uvoza proizvoda iz južnoameričkih zemalja po povlaštenim carinskim uvjetima izaziva strahove od konkurencije jeftinijih proizvoda te nižih radnih i zdravstvenih propisa u tim zemljama. Briselska policija je odobrila prosvjed s do 50 traktora, ali je do četvrtka poslijepodne tamo stiglo njih oko tisuću, uglavnom s belgijskim registracijskim oznakama. Procijenili su broj prosvjednika na 7000, no prethodno je bilo objavljeno kako je više od 10.000 poljoprivrednika iz 27 zemalja EU-a stiglo traktorima u Bruxelles kako bi izrazili svoje ogorčenje tim sporazumom te zastojem u pregovorima oko poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju, pa nije isključeno da ih je bilo i više. Među njima su bili i hrvatski poljoprivrednici - predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović, članovi Upravnog odbora HPK Igor Rešetar (predsjednik Odbora za mlijeko) i Miško Šklempe te predstavnik Odbora za ratarstvo Marin Posavec.

Jakopović je istaknuo kako se ugrožava održivost europske poljoprivrede, konkurentnost na globalnom tržištu, kao i sposobnost sektora da odgovori na rastuće zahtjeve povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću hrane i ruralnim razvojem. Kaže da se s takvim prijedlogom proračuna mora računati na smanjenje proizvodnje u EU-u i na značajno povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane. "Jako je puno sitnih koraka koji su potrebni da bi poljoprivreda krenula u pravom smjeru. Oni nisu uvijek izrazito vezani uz samu poljoprivredu, nego su međuresorni i odnose i na trgovinu, i na gospodarstvo, i na pravosuđe, i na fitosanitarnu zaštitu i drugo", rekao nam je.

Unatoč otporima, vrh EU i dalje snažno gura taj sporazum, koji ima i širi geopolitički značaj u nadmetanju Zapada i Kine za utjecaj u Latinskoj Americi. Na odgodi potpisivanja najviše su inzistirali Francuska i Italija. "Ako europske vlasti misle to nametnuti, Francuska će se tome vrlo snažno usprotiviti", upozoravao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako nam je rekao Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kada je riječ o uvozu iz zemalja Mercosura sporne su im dvije stvari. "Tu se govori o ekstremnom uvozu poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno žitarica, uljarica i govedine, a navodi se čak kako bi se uvozila i niža kvaliteta robe. S druge nam se strane svake godine nameće sve više nekakvih obaveza - zelene politike itd., a dozvolio bi se uvoz robe koja te uvjete ne mora zadovoljavati. To je problem i definitivno smatramo kako je taj ugovor neprihvatljiv za poljoprivrednike EU-a. Kao i da će, kada stupi na snagu, još više pogoršati i otežati stanje poljoprivrede u Europi", ističe Brlošić.

Kaže i kako se radi na novom EU razdoblju od 2028. do 2034., gdje prijeti značajno umanjenje financijskih sredstava za poljoprivredu, što bi za Hrvatsku bilo između 16 i 17 posto, a za neke zemlje čak i do 30 posto umanjenja. Kada se tome doda i inflacija u posljednjih pet godina, europska poljoprivreda ne može tako ići dalje. Na to se prosvjedima željelo upozoriti, pojašnjava. Dodaje kako se na štetu poljoprivrede diže proračun za obranu, a njihova razmišljanja idu u smjeru - što će nam oružje ako nema dovoljno hrane? Ako bude i najsuvremenije, samo s tim ne možemo se zaštititi, rekao nam je.