Povećati ponudu stanova, ubrzati gradnju i renovacije, olakšati financiranje te dati državama i gradovima jače alate za upravljanje tržištem, posebno tamo gdje je pritisak najveći, neki su od ciljeva u Europskom planu za priuštivo stanovanje, koji je Europska komisija predstavila ovog tjedna.

U isto vrijeme u Hrvatskoj se vuku prvi konkretni potezi vezani uz priuštivo stanovanje. Vlasnici stambenih nekretnina koji žele svoje stanove staviti u funkciju priuštivog najma od četvrtka se, naime, mogu javiti na javni poziv APN-a, osnovni je uvjet da je nekretnina bila prazna dvije godine, što će se dokazivati računima za energente i vodu.

Gospodarski problem

Prema Europskoj komisiji, više od 40 posto mladih u EU-u koji su u riziku od siromaštva na stanovanje troši više od 40 posto svojih prihoda, što se izravno odražava na obrazovne i profesionalne odluke. Komisija upozorava da ponuda stanova u EU-u već godinama ne prati potražnju. Prema njezinim procjenama, Uniji godišnje nedostaje 650 tisuća dodatnih stambenih jedinica, što bi zahtijevalo približno 150 milijardi eura novih ulaganja svake godine.

Ono što je posebno zanimljivo za nas, u Planu stoji da će Hrvatska, reprogramiranjem kohezijske politike, širiti fond priuštivih stanova za najam u urbanim područjima, uz 15 milijuna eura europskih sredstava, koja bi se trebala koristiti kroz “podjelu rizika” (risk-sharing) zajmove preko HBOR-a, a dio zajmova može biti otpisan ako se ispune kriteriji povezani s New European Bauhaus principima. To je vrlo “opipljivo”: ako projekti budu spremni, to je realan kanal za novu ponudu najma u gradovima. Druga velika tema za Hrvatsku je kratkoročni najam na obali. EU okvir može olakšati uvođenje lokalnih pravila tamo gdje kratkoročni najam smanjuje dugoročni najam. Ukupni učinak ovisit će o tome koliko brzo Hrvatska i gradovi pripreme projekte i provedbene modele.

Europski plan je zamišljen kao kombinacija brzih poteza koji će se provoditi i 2026. i sustavnijih promjena koje se pojačavaju EU proračunskim i investicijskim ciklusima, posebno nakon 2028. godine. On forsira ubrzane procedure, manje birokracije i digitalizaciju, poticanje inovacija u gradnji kroz modularnu gradnju i snažnije korištenje postojećim fondom kroz obnovu i prenamjene. Paralelno se otvaraju novi kanali financiranja kroz EU/EIB i nacionalne razvojne banke, uz naglasak da projekti budu “spremni za financiranje”, što znači, lokacije, dozvole i modeli upravljanja najmom. EU također jača alate za gradove i države zbog tržišnih pritisaka: više podataka i transparentnosti te okvir za kratkoročni najam (registracije i podatci od svibnja 2026., uz najavu dodatnog okvira do kraja 2026. za ciljane lokalne mjere u područjima stambenog stresa). Plan uključuje i mjere za ranjive skupine, mlade i studente (npr. studentski smještaj) te jače praćenje kroz Europski semestar od 2026.

Ovaj plan je odgovor Bruxellesa na procjenu da stambena kriza više nije samo socijalno pitanje nego i problem koji sve snažnije utječe na tržište rada, mobilnost ljudi i dugoročni gospodarski razvoj Unije. Visoki troškovi stanovanja imaju dalekosežnije društvene posljedice, a jedna od njih ima i demografsku dimenziju. Provedba plana trebala bi započeti već 2026. godine, uspostavom Europskog saveza za stanovanje, koji će povezati države članice, gradove, regije i financijske institucije. U izradi plana važnu je ulogu imao i Europski parlament, radom Posebnog odbora za stambenu krizu (HOUS), u kojem je hrvatska zastupnica Nikolina Brnjac, koordinatorica EPP-a.

- Hrvatska i cijela Europa trebaju priuštive stanove – za mlade obitelji, učitelje, policajce, vatrogasce, liječnike i medicinsko osoblje. Bez snažnije potpore s europske razine to je gotovo nemoguće ostvariti, jer se nalazimo usred najveće stambene krize - istaknula je Brnjac, navevši da su cijene nekretnina u EU-u porasle za više od 60 posto, najamnine gotovo za 30 posto, a izdavanje građevinskih dozvola palo za 22 posto.

Smatra kako to više nije samo tržišni problem nego i društveni, demografski i gospodarski izazov koji mijenja životne odluke i najviše pogađa mlade i srednji sloj.

Kratkoročni najam

Posebno važan dio plana odnosi se na uređenje kratkoročnog najma, koji je između 2018. i 2024. godine u EU-u porastao za gotovo 93 posto.

- Kao zastupnica i koordinatorica EPP-a sustavno sam radila na tome da se pitanje kratkoročnog najma prepozna kao pitanje vezano uz stambenu krizu, a ne samo kao pitanje turističke politike. U više navrata sam Komisiji i europskim povjerenicima predstavila hrvatski model upravljanja kratkoročnim najmom kroz naš Zakon o turizmu, koji je temeljen na podatcima i prilagođen lokalnim specifičnostima i potrebama. Plan pokazuje da su te poruke uvažene - posebno u dijelu koji se odnosi na kratkoročni najam. Možemo reći da hrvatska rješenja postaju europski primjer dobre prakse. Model koji smo mi razvili pokazao je da se turizam može regulirati bez gušenja tržišta i uz zaštitu lokalnog stanovništva. To je upravo filozofija koju sada vidimo u europskom planu - istaknula je zastupnica Brnjac.

Komisija najavljuje novi zakonodavni okvir za kratkoročni najam u sklopu budućeg Zakona o priuštivom stanovanju, uz jasnije razlikovanje profesionalnih i neprofesionalnih iznajmljivača i punu primjenu Uredbe o kratkoročnom najmu od 2026. godine.

- Potrebna nam je pravna sigurnost, transparentnost podataka i jasna razlika između rentijerstva i malih lokalnih iznajmljivača, kao i pravedniji okvir za mala i srednja poduzeća u turizmu - poručila je Brnjac, zaključivši kako je svjesna da se taj veliki problem neće riješiti preko noći, ali taj je plan velik korak prema cilju da naše mlade obitelji što prije imaju u rukama ključ vlastitog doma.

Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade u srijedu najavio objavu javnog poziva APN-a.

- Sada imate priliku sklopiti ugovor s APN-om, koji će preuzeti brigu o nekretnini, pronaći najmoprimce, voditi računa o vašoj pravnoj sigurnosti, dobit ćete sredstva u dva navrata, i to unaprijed, i na taj način ste mirni, nekretnina je u funkciji, a mladi i mlade obitelji lakše će doći do priuštivog najma, osobito u velikim gradovima - poručio je premijer građanima. Istaknuo je kako je Hrvatska i korak ispred Europske komisije, s obzirom na to da je već donijela svoj nacionalni plan stambenog zbrinjavanja, a EK je u utorak objavio Europski plan priuštivog stanovanja.

- Dobro je da je EK prepoznao problem koji je očit u brojnim državama članicama. Naš plan kompatibilan je s EK-om, osobito u regulaciji kratkoročnog najma, povećanja ponude i aktivacije praznih stanova, održivosti i energetske učinkovitosti stanova, jednostavnijeg prostornog planiranja za veću dostupnost zemljišta - rekao je Plenković.