Od četvrtka su na snazi izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza kojim su institucije nadležne za porez dobile veća ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu informacija s drugim državama članicama Europske unije, što znači da će svima koji žive u Hrvatskoj odsad biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore društava, kriptoimovine i platformi.

Što se razmjenjuje

Cilj je omogućiti učinkovitu razmjenu informacija radi sprječavanja izbjegavanja oporezivanja, utaje poreza te zloupotrebe offshore struktura. Time se postiže harmonizirani pristup unutar Europske unije, što znači da su pravila jednaka u svim državama članicama.

U praksi zakon predviđa da financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kriptoimovinu, prikupljaju i čuvaju podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Podaci uključuju informacije o kupnji, prodaji i prijenosu kriptoimovine, prihodima od dividendi, kamata i drugih financijskih instrumenata, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika. Financijske institucije potom te podatke dostavljaju poreznoj upravi, koja provodi kontrolu i obrađuje informacije. Radi veće transparentnosti, zakonom se proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati, poput npr. dodatnih podataka o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela itd.

Prilikom međusobne razmjene podataka između poreznih i carinskih uprava te ministarstava financija članica Unije poseban naglasak će se staviti na automatsku razmjenu poreznih informacija, financijskih računa, informacija o dohotku, kriptoimovini, izvješćima platformi te na razmjenu podataka u okviru međunarodnih sporazuma. Brža razmjena informacija između članica moguća je zahvaljujući dvjema europskim direktivama, koje su obuhvaćene zakonom, a koje reguliraju razmjenu informacija o kriptoimovini i prihodima te financijskim računima, kao i suradnju u području oporezivanja i obveza izvješćivanja za određene platforme.

Kriptoimovina

Ekonomski analitičar Ernest Vlačić pojašnjava da se time ne krši GDPR direktiva o zaštiti osobnih podataka jer će tijela nadležna za poreze tražiti objašnjenje podrijetla nečijeg novca na računu, ili duga, a ne nečije osobne podatke koji bi se potom dijelili drugima. Sada će sve što imate ili osvarujete u EU-u biti transparentije i vidljivije, kaže Vlačić. Primjerice, ako netko iz Hrvatske iznajmljuje stan u Beču i na temelju toga ostvaruje prihod, to će odsad biti vidljivo i drugim poreznim upravama u EU-u jer porezna uprava automatski dijeli takve podatke s nadležnim poreznim tijelima dotične države. Isto je i kod kriptoimovine - ako hrvatski državljanin koristi njemačku kriptoplatformu, imat će svoje podatke u njemačkoj poreznoj upravi, koja ih potom šalje hrvatskoj poreznoj upravi, koja ima ovlasti provjeravati i tražiti dodatne informacije te može izreći kazne u slučaju nepridržavanja pravila.

Vlačić podsjeća da se danas teško može nešto platiti gotovinom, čak i nekretnine u Hrvatskoj, jer za velike količine gotovog novca morate imati debelo obrazloženje, a pitanje je hoće li ga banka uopće uzeti u obzir.

“Namjera je da se ljudi klone gotovine kojoj ne mogu dokazati podrijetlo jer takva gotovina postaje operativni problem s obzirom na to da je nećete moći investirati", navodi Vlačić.

Upravo je jačanje i proširivanje mehanizma razmjene informacija glavno oružje Europske unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma, no Vlačić napominje da se znatno veći potencijal za oporezivanje nalazi u zemljama izvan Unije, a taj će kapital EU sve teže oporezovati jer danas svjedočimo ozbiljnoj deglobalizaciji zbog koje se države i kontinenti zatvaraju, pa će takvom novcu teže biti ući u trag.

U slučaju uspješne i dosljedne provedbe očekuje se znatno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja poreza. Puna primjena očekuje se za godinu dana, jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna.