Uoči finalne saborske rasprave o novom paketu triju zakona o gradnji ministar graditeljstva Branko Bačić uspio je dobiti podršku predstavnika HAZU i Akademije arhitektonske znanosti i umjetnosti za svoju reformu - uz nekoliko uvjeta. Prije svega, pristao je na zahtjeve da se, nakon usvajanja zakona, koje se očekuje idućeg ponedjeljka, do proljeća iduće godine donesu nove arhitektonske politike te smjernice za prostorno uređenje u Hrvatskoj, u čemu će sudjelovati i akademici i drugi predstavnici struke.

Ali ono što je važnije, Bačić je prihvatio zahtjeve arhitekata i urbanista da se u gradnji POS-ovih stanova oni obavezno uklope u postojeće urbane cjeline, odnosno da ne budu "getoizirani", a pristao je i na načelni zahtjev struke da zakon prepozna prostor primarne poljoprivredne proizvodnje kao prostor prioritetne moguće izgradnje - dakle, ondje gdje već postoji zajednica u kojoj žive ljudi, odnosno obitelji, te da se što je moguće manje "novog" prostora koristi za novu gradnju. Tim prijedlogom određuje se da na zemljištu na kojem se primarno obavlja poljoprivredna proizvodnja nema građenja nijedne druge građevine osim one koja služi toj djelatnosti.

Poštovanje baštine

To su principijelni zahtjevi struke vođeni humanim, socijalnim, ali i domoljubnim interesom, kako su kazali predstavnici HAZU nakon sastanka s ministrom, koji je trajao gotovo tri sata i na kojem su oni inzistirali da Vlada svojom reformom obuhvati i poštovanje hrvatske tradicije te povijesne i kulturne baštine.

U prijevodu, odustali su od toga da od Vlade traže da povuče ovaj reformski paket zakona, ali na duge staze žele rješenja koja će omogućiti da se hrvatski prostor razvija na tradicionalan i human način, po mogućnosti u gabaritima današnjih naselja ili poljoprivredne proizvodnje. Tako je Bačić ipak dobio placet da se idućeg ponedjeljka glasa o ova tri zakona unutar istog paketa, a akademici su, dapače, izrazili veliko zadovoljstvo što postoji volja da se prihvati njihov način razmišljanja o prostornom planiranju.

Ovi prijedlozi već su u utorak tijekom dana dobili oblik amandmana na Zakon o prostornom uređenju, koje će Vlada poslati u saborsku raspravu za danas.

- Hoćemo modernu hrvatsku zemlju s mjerom. Da bismo to ostvarili, moramo još puno toga napraviti, ali je jako vrijedno što smo danas dogovorili da se priuštivo stanovanje neće getoizirati. Znači, nema zoniranja u području planiranja. Iako bi hipotetski u tim zonama stanovanje moglo biti fantastično i kvalitetno, imate socijalnu kategoriju. Vi biste tu ljude stavili prema određenom socijalnom ključu, odnosno po slabosti njihove platne moći, a to ne dolazi u obzir - rekao je akademik Nikola Bašić.

Apel Vladi

- Naše je načelo, koje bi se valjalo poštovati i u Ustavu, a ne samo u zakonu, da se poštuje antropogeno načelo već oblikovanog prostora, dakle da se gradi ondje gdje već postoje urbane cjeline - to je humani, moralni, socijalni, gospodarski, ali i kulturni pristup, dakle sukladan tradiciji gdje su se hrvatske obitelji uvijek razvijale. Ne ulazimo u vlasnički titular, nego govorimo principijelno, i nikad nećemo biti za distopijsku sliku betonskih tepiha, pa ni na prostorima turizma. Hrvatski turizam razvio se na čovjeku i na autentičnosti, na personaliziranom pristupu, i mi Michellinove zvjezdice i ključeve dobivamo za autentični OPG, a ne za korporativnu gradnju. To je ono što je naša molba i apel Vladi - rekao je Bašić, dodavši kako nema mandat da povuče pismo koje je prethodno poslano premijeru Andreju Plenkoviću, ali ima pravo prenijeti ovu molbu struke.

- Slobodno tržište gleda na resurs prostora ne kao na habitat nego kao na potrošno dobro, i nije nemoralna ni nelegitimna želja investitora da ulažu, ali to mora biti do one mjere koja je u interesu općeg javnog dobra, jer prostor je, iza ljudi, najveća vrijednost - pojasnio je stav struke akademik Bašić.

Na resornom saborskom odboru oporba je u utorak ponovila da traži povlačenje "Bačićeve reforme" jer se njome investitorima Hrvatska daje "na izvolite".