Hrvatska poduzeća zadržala su visoku razinu ulaganja, duboko su integrirana u međunarodnu trgovinu, a vrlo su uspješna i kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u redovima višeg rukovodstva, pokazuje anketa Europske investicijske banke (EIB) o ulaganjima za ovu godinu.

Udio tvrtki koje ulažu i dalje je visok, čak i ponešto viši od prosjeka EU-a, a očekivanja su izrazito pozitivna i kada je riječ o budućim ulaganjima, navode u EIB-u i dodaju da se najsnažniji porast predviđa u građevinarstvu i uslugama, a u infrastrukturi i proizvodnji oprez je nešto izraženiji. U prethodnoj financijskoj godini ulagalo je devet od deset hrvatskih tvrtki, što je iznad prosjeka EU-a, ističu u EIB-u i pritom navode da su hrvatske tvrtke prilično sklone budućim ulaganjima, a razmjerno ih velik broj među svoje prioritete u idućim godinama kani uvrstiti i proširenje kapaciteta.

Visoka aktivnost

Za razliku od ankete EIB-a, koja pokazuje visoku investicijsku aktivnost domaćih poduzeća, Hrvatska udruga poslodavaca u listopadu je, podsjetimo, upozorila da su investicije privatnog sektora gotovo zamrle, ostvarivši rast u prošloj godini od samo 0,4 posto, te da bi povećanje minimalca od iduće godine moglo potpuno zaustaviti investiicije privatnika, čak i otjerati ulagače iz Hrvatske. No glavna ekonomistica Europske investicijske banke Debora Revoltella kaže kako su "hrvatske tvrtke očito posvećene ulaganjima i proširenju kapaciteta", te da se ističu se i po tome što su snažno uključene u trgovinu te razmjerno napredne u području rodne ravnoteže u redovima višeg rukovodstva.

“Radi očuvanja konkurentnosti bit će ih ključno podržati u ubrzavanju inovacija i digitalizacije te se pobrinuti za to da u zelenoj tranziciji vide stratešku priliku, a ne dodatni teret. Hrvatska raspolaže dinamičnim tehnološkim ekosustavom, na koji može računati u godinama koje predstoje. Za buduću konkurentnost bit će ključno ustanoviti kako potaknuti njegovo prelijevanje na ostatak gospodarstva", kaže Revoltella.

Korist od subvencija

Naime, hrvatske tvrtke, prema ocjeni EIB-a, zaostaju za svojim pandanima iz EU-a kad je riječ o inovacijama, naprednoj digitalizaciji, uvođenju generativne umjetne inteligencije i klimatskim ulaganjima unatoč tome što su snažno uključene u trgovinsku razmjenu i što do vanjskog financiranja mogu doći pod razmjerno povoljnim uvjetima. U usporedbi s prosjekom EU-a, hrvatske tvrtke gledaju pozitivnije na vanjsko financiranje, koje se uglavnom odnosi na banke, i sektorske perspektive. Iako su prepreke u financiranju ponešto iznad prosjeka EU-a, nezadovoljstvo zbog troškova financiranja manje je izraženo, a razmjerno velik broj tvrtki ostvario je korist od nepovratnih sredstava i subvencija, navode u EIB-u.

No u usporedbi sa svojim pandanima iz EU-a, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke uložiti u nove proizvode, procese i usluge, a smanjio se i udio inovatora. To se ogleda u slabijem uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, kao i u tome da se manje tvrtki služi raznovrsnim digitalnim alatima. Tek jedna od pet tvrtki sustavno primjenjuje generativnu umjetnu inteligenciju, što je dobrano ispod prosjeka EU-a, navode u EIB-u. I po klimatskim ulaganjima hrvatske su tvrtke ispod referentnih vrijednosti EU-a.