Većina građana i dalje smatra da muškarci i žene u Hrvatskoj nisu potpuno ravnopravni, a interes za ovu temu i dalje je nizak, pokazuju rezultati istraživanja "Ravnopravnost na čekanju - stavovi, znanja i percepcija rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj 2013. - 2024.", predstavljeni u srijedu.

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin istaknula je da rezultati najnovijeg istraživanja nisu iznenađujući s obzirom na to da se ista područja prate od 2009. godine.

"Većina ispitanika smatra da muškarci i žene u Hrvatskoj nisu ravnopravni. Žene su tome sklonije nego muškarci, ali društvo općenito prepoznaje postojeće nejednakosti", rekla je Štimac Radin.

Upozorila je na pad informiranosti građana o zakonskoj zaštiti, jer sve rjeđe znaju da je spolna diskriminacija kažnjiva.

"Unatoč dugogodišnjim edukativnim aktivnostima, mnogi i dalje ne koriste zakonske mehanizme zaštite. To je ozbiljan problem u praksi", rekla je, dodajući da su u slučaju femicida kazne nerijetko nedovoljno odvraćajuće, što pokazuje jaz između zakonodavnog okvira i njegove primjene.

Građani većinom odbacuju tradicionalne rodne uloge te smatraju da se briga o djeci i kućanstvu treba ravnomjernije dijeliti, iako je praksa drukčija. Podupiru veće uključivanje žena u politiku, no interes za teme ravnopravnosti i dalje je nizak. Udio potpuno nezainteresiranih porastao je sa 65 posto 2013. na 70 posto u ovogodišnjem ciklusu istraživanja.

Voditelj istraživačkog projekta iz Instituta za društvena istraživanja, sociolog Branko Ančić, istaknuo je da se dio građana sve češće povlači u “neutralnu zonu” pri izražavanju stavova, pod utjecajem antirodnih i radikaliziranih diskursa.

"Najmanje interesa pokazuju muškarci, stariji ispitanici, osobe nižeg socioekonomskog statusa i stanovnici ruralnih područja", rekao je, dodajući da Hrvatska ima kvalitetne zakone, ali da sudovi zakazuju, zbog čega formalni napredak ne prati promjenu društvenih normi.

Na rezultate se osvrnula i Ana Maskalan iz Centra za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, upozorivši da je razina ravnopravnosti u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji. Prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2025., Hrvatska je na 21. mjestu, a lošiju situaciju bilježi tek šest država članica.

"Istraživanja pokazuju da velik dio građana nema formiran stav o ravnopravnosti spolova ili izbjegava odgovor", istaknula je Maskalan.

Ispitanici najveću razinu neravnopravnosti uočavaju na tržištu rada, osobito u plaćama i napredovanju, dok obrazovanje i politika djeluju kao područja s manjim razlikama. Dugoročni podaci upućuju na spore pomake, ali i zabrinjavajuće trendove, osobito među skupinama koje su ekonomski ranjive, žive u manjim sredinama ili imaju tradicionalnije stavove.

U istraživanju je sudjelovalo 1402 ispitanika, a rezultati potvrđuju da, unatoč određenom napretku, strukturne i društvene prepreke ravnopravnosti spolova i dalje ostaju snažno prisutne.