Zašto guverneri noću ne spavaju - ciklus je predavanja nekadašnjeg guvernera Hrvatske narodne banke Marka Škreba, a teme su vrlo aktualne, od digitalnog eura i kriptoimovine do zelene tranzicije i klimatskih izazova. Škreb navodi da su glavni izazovi pred kojma se danas nalaze guverneri središnjih banaka brojni, od ponovne pojave inflacije, gubitka dijela povjerenja javnosti u središnje banke te digitalizacije i razvoja novih oblika plaćanja pa sve do geopolitičkih promjena i klimatskih rizika. Kaže da su promjene koje se već danas događaju revolucionarne – nove tehnologije poput block-chaina i kriptovaluta omogućavaju plaćanja bez posredovanja banaka, a zanimljivo je da najveći dio takvih inicijativa dolazi iz privatnog sektora. Nadalje, instant-plaćanja postaju sve brža i sa sve manjim troškovima, a kako sve više plaćamo pametnim telefonima, tako pada udio gotovine u transakcijama.

Stablecoin

Široj javnosti svakako je najzanimljivija tema uvođenje digitalnog eura. Prve probne transakcije digitalnim eurom Europska središnja banka očekuje sredinom 2027., a plaćanje digitalnim eurom trebalo bi, prema najavama, početi 2029. godine. Škreb ističe da je nekoliko razloga zbog kojih Europska središnja banka uvodi digitalni euro

“Svi volimo plaćati karticama, ali to više nije plastika jer su nam kartice u pametnim telefonima i pametnim satovima ili na Google novčaniku. Dvije trećine svih procesuiranja karticama u svijetu obavljaju dvije kompanije – Visa i Mastercard, a obje su u američkom vlasništvu, što u današnjem geopolitičkom prostoru otvara pitanje suverenosti Europe i koliko je to dugoročno prihvatljivo. Digitalni euro je dijelom odgovor na pitanje suverenosti Europe”, ističe Škreb.

Kao drugi razlog navodi vrlo brz razvoj tzv. stablecoina, odnosno digitalne valute koja je vezana za neku već postojeću valutu, a koji je 99 posto vezan uz američki dolar. Takva dominacija dolara, kaže Škreb, u srednjem roku može ugroziti euro. Stoga zaključuje da uvođenje digitalnog eura “nije eksperiment, nego dužnost”. Naime, Sjedinjene Države podržale su razvoj stablecoina vezanog za dolar kako bi ojačale vlastitu valutu, na što je ESB odgovorio najavom uvođenja digitalnog eura. No, kako je kriptoimovina spekulativna imovina koja je tek manjim dijelom i nedostatno regulirana, kaže Škreb, nema potrebe da središnje banke ulažu u takvu imovinu. Poslovne banke pak ubrzano rade na uvođenju svojih stablecoina. Riječ je o obliku kriptoimovine koji brzo raste i uvodi nove mehanizme financijskog posredovanja, a Škreb navodi da to već sada izaziva pozornost i regulatora i središnjih banaka jer su transakcije u stablecoinima bitno brže i bitno jeftinije od tradicionalnih bankarskih usluga.

Što se digitalnog eura tiče, Škreb ne vjeruje da će suštinski promijeniti rad središnjih banaka, konkretno ESB-a odnosno banaka u eurozoni, kao i HNB-a. To je zapravo digitalni oblik gotovine, dio pasive središnje banke - ono što danas predstavljaju novčanice i kovanice, sutra može postojati u digitalnom obliku, pojašnjava bivši guverner.

“Pravo će pitanje biti hoće li se oko digitalnog eura razviti novi oblici inovacija i usluga. Ako se to dogodi, onda bi se pojedini segmenti platnog prometa mogli mijenjati, ali to je proces koji će se odvijati tek u sljedećem desetljeću, nakon 2029. godine, kada se predviđa uvođenje digitalnog eura”, najavljuje Škreb.

Više privatnosti

Unatoč svim uvjeravanjima središnjih bankara da digitalni euro neće predstavljati nikakav oblik kontrole građana, protivnici uvođenja digitalnog eura stalno ističu slučaj vozača kamiona iz Kanade kojima su u siječnju 2024. blokirani računi u bankama zbog toga što su prosvjedovali.

“Taj se slučaj često spominje, ali je važno staviti ga u kontekst. Kamiondžijama u Kanadi nisu bili blokirani ‘digitalni novci’ nego bankovni računi, i to odlukom vlade uz pozivanje na izvanredne zakonske ovlasti tijekom pandemije. To se može dogoditi u bilo kojem sustavu, jer države imaju ovlasti blokirati račune u određenim iznimnim okolnostima. Ali to nije uobičajna praksa demokratskih zemalja. Digitalni euro ne mijenja ništa u tom pogledu - jer ne uvodi nove ovlasti države. Štoviše, osobno smatram da briga oko privatnosti kod digitalnog eura često počiva na nerazumijevanju. Naime, ljudi svakodnevno koriste kartice, mobitele, kupuju preko internetske trgovine, gdje privatni pružatelji već prikupljaju široke setove podataka o vama, tzv. digitalni otisak. U odnosu na to što se već danas o vama nalazi u tom digitalnom otisku, digitalni euro će nuditi više, a ne manje privatnosti”, uvjerava Škreb i dodaje da to nije samo obećanje jer je dizajnirano u zakon, arhitekturu i tehnologiju digitalnog eura.

“ESB neće imati pristup vašim osobnim transakcijama, offline plaćanja nude razinu privatnosti blisku gotovini, a GDPR i uredba o digitalnom euru eksplicitno štite privatnost kao temeljnu značajku. Dakle, ako vas danas ne brine privatnost kada mobitelom plaćate u trgovini ili kupujete predmete preko interneta, digitalni euro trebao bi vas brinuti još i manje jer je sigurniji”, poručuje Škreb.