Kako bi izbjegla stagnaciju te imala stabilan i kvalitetniji rast BDP-a od 2,5 do 3 posto, Hrvatska u idućih pet ili više godina mora mobilizirati do 100 milijardi eura investicija u energetiku, dekarbonizaciju, istraživanja, razvoj i inovacije, digitalnu infrastrukturu, moderni promet i kvalitetni hotelski smještaj, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Iz HUP-a također apostrofiraju potrebu jačanja sudjelovanja radne snage u uvjetima pada populacije za više od 100.000 ljudi do 2030., osobito među mladima, čija je zaposlenost gotovo deset postotnih bodova niža od prosjeka EU-a.

Sedam preporuka

Kažu da je dobra vijest što Hrvatska u nadolazećem razdoblju može računati na rast BDP-a iznad prosjeka EU-a te regije srednje i istočne Europe, a prevladava i konsenzus kako će ulaganja rasti brže od opće stope rasta BDP-a.

Kako bi se pozitivne prognoze i ostvarile, HUP je objavio sedam preporuka za rast produktivnosti.

Poručuje da treba “sve karte baciti” na privatne investicije u istraživanje i razvoj, energetski sektor te modernu industriju, uz jačanje instrumenata poticanja investicija. Zatim, zagovara izjednačavanje poreznog tereta rada i rente te rezanje parafiskalnih nameta.

Tu je i provođenje aktivne politike tržišta rada uz reformu obrazovnog sustava, zatim izbjegavanje ulaska u proceduru prekomjernog deficita, pa jačanje digitalne infrastrukture i ubrzanje zelene tranzicije, nastavak integracije u globalne lance vrijednosti te, naposljetku, širenje raspona instrumenata financiranja.

“Hrvatska u sljedećoj dekadi ima priliku pretvoriti sadašnju prednost najbrže rastuće ekonomije Europske unije u dugoročno održiv model rasta temeljen na produktivnosti, inovacijama, izvozu i privatnim investicijama. Ključ uspjeha bit će dosljedna provedba reformi koje jačaju konkurentnost i otvaraju prostor snažnijim privatnim ulaganjima”, poručili su u ponedjeljak iz HUP-a u publikaciji Fokus tjedna, koju potpisuje glavni ekonomist Udruge Hrvoje Stojić.

Kako je istaknuto u publikaciji, hrvatski gospodarski rast počiva na sve snažnijem doprinosu javnog sektora, a privatni sektor zaostaje u dobiti, ulaganjima i produktivnosti.

Nužne reforme

“U uvjetima manjka zaposlenih prelazak dijela zaposlenih u privatni sektor važan je za njegov rast, a kontrola mase plaća u javnom sektoru nužna za održive javne financije jer usporava rast BDP-a”, poručuju iz HUP-a.

Superiorniji realni rast produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu prema prosjeku EU-a tijekom pet godina - 11,1 posto prema 1,7 posto, ističu iz HUP-a, potvrđuje napore domaćeg realnog sektora, no višestruko veći realni rast ukupnih primanja, od 35 posto, pod velikim utjecajem državnih intervencija kroz masu plaća iz proračuna i “minimalaca”, u odnosu prema realnom padu od 1,5 posto na razini EU-a, cjelokupno je gledano neodrživ koncept za održivi rast ekonomije.

“Tako velik raskorak između rasta troška rada i produktivnosti rezultirao je smanjenjem kapaciteta za ulaganja te zaostajanjem u konkurentnosti”, upozoravaju.

Za održiv rast, smatraju poslodavci, nužne su dublje porezne i strukturne reforme, uključujući smanjenje poreznog klina za oko deset postotnih bodova, promjene politika cijena energenata i jačanje investicijskog kapaciteta poduzeća.

Bez kontrole javnih rashoda, osobito mase plaća, te usmjerenja proračuna na razvojne izdatke prostor za rast će se sužavati upravo u vrijeme kada će Hrvatska sve više ovisiti o vlastitoj produktivnosti i inovacijama.

“Ekonomski rast do 2035. ovisit će o tome hoće li privatni sektor preuzeti ulogu nositelja razvoja i hoće li reformski zamah pretvoriti trenutnu prednost u dugoročno održiv model rasta”, poručuju iz HUP-a.