Nacionalni preventivni pregledi, pokrenuti u studenom prošle godine, pokazali su se više nego korisnima: u 73 posto pregledanih građana otkriveni su faktori rizika ili simptomi neke kronične bolesti, u više od 500 osoba otkriven je dijabetes kojega nisu bile ni svjesne, a u 200-tinjak slučajeva detektirana su ozbiljna zdravstvena stanja, od kojih su neka bila ugrožavajuća za život.

Na preventivne preglede pozivani su građani stariji od 40 godina koji dvije godine nisu posjetili svog obiteljskog liječnika, a prosječni je odaziv bio 75 posto.

Spašeni životi

Na preglede je pozvano oko 30.000 ljudi, a odazvalo ih se 21.100, svaki treći u dobi od 40 do 50 godina. Dvije trećine pregledanih, pokazalo se, imaju neki od faktora za razvoj kroničnih bolesti, od povišenog šećera i masnoća u krvi, visokog tlaka, do pušenja, prekomjerne težine, manjka tjelesne aktivnosti... Neki od njih uopće nisu imali simptoma, neki su ih trpjeli, a sad su se odlučili odazvati na pregled. Među njima je bilo i težih slučajeva, primjerice s uznapredovalom šećernom bolesti ili bolesti štitnjače, a i građana koji su zanemarili srčane tegobe, pa čak i prehodali infarkt. Svakom četvrtom građaninu koji se odazvao na pregled otkriven je povišeni tlak, svakom petom povišeni šećer u krvi, odstupanje u EKG-u imalo je 18 posto pregledanih, 30 posto bilo je pušača, isto toliko onih s prekomjernom tjelesnom masom, a samo 15 posto ih je tjelesno aktivno.

- Neki nisu išli liječniku zbog skepse ili nebrige, ali sada su ipak došli. Neki su trpjeli te i ne znajući prehodali infarkt miokarda - naveo je Tomislav Benjak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Tako se može reći da je sistematski pregled nekim građanima doslovno spasio život. Usto, Benjak ističe da se mnogo pozornosti pridaje samom pregledu i razgovoru s pacijentom, "što se ne može dobiti ni na jednom sistematskom pregledu kod privatnika".

Velike uštede

- Ovime se vraćamo postulatima medicine, a to su prevencija, klinički pregled i anamneza. Nisu važne samo sofisticirane pretrage nego i komunikacija s pacijentom, uzimanje dobrih podataka i usmjeravanje na pregled - poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić u petak prilikom predstavljanja rezultata preventivnih pregleda u Ministarstvu zdravstva.

Ovakvi pregledi, istaknuto je, mogu donijeti velike uštede hrvatskom zdravstvu jer su danas kronične bolesti uzrok više od 70 posto svih smrti, najčešći razlog hospitalizacija, bolovanja i invaliditeta.

U preventivne je preglede tijekom godine dana uloženo milijun eura, 50 eura po svakom pregledanom pacijentu, no taj je trošak u odnosu prema liječenju komplikacija koje nastaju zbog kroničnih bolesti minoran, ističu u HZJZ-u.

- Ne treba na to gledati kao na trošak, nego kao na uštedu. Jer sada trošimo novac zdravstvenog osiguranja na liječenje posljedica bolesti koje nisu bile prevenirane ili rano otkrivene. One su prvi uzrok hospitalizacija u Hrvatskoj - zaključio je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a. Podsjetio je pritom da je Hrvatska po udjelu kardiovaskularne smrtnosti i pobola iznad europskog prosjeka.