Prema istraživanjima HZJZ-a iz 2023. godine, između 30 i 38 % odraslih Hrvata puši – u nekim dobnim skupinama čak i do 43 % - što Hrvatsku smješta među države s najvišom prevalencijom pušenja u Europskoj uniji. U Zagrebu su stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva i politike predstavili na zdravstvenoj konferenciji “Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?” najnovije podatke o prevalenciji pušenja, izazovima u prevenciji i strategijama za smanjenje duhanske ovisnosti u zemlji.

Indstrija i lijekovi

Unatoč procjenama EHIS-a da puši oko 23 % odraslih, stvarni udio pušača u Hrvatskoj znatno je veći, upozorio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Istaknuo je važnost primjene načela Svjetske zdravstvene organizacije, koja zagovara stavljanje zdravlja na prvo mjesto svih politika – ne samo zdravstvenih već i svih drugih resora – uz nužnu koordinaciju svih društvenih aktera, uključujući i duhansku industriju.

- Duhanska industrija također treba staviti zdravlje na prvo mjesto. U pregovorima o politikama protiv pušenja ne bi trebala agresivno nastupati, prijeteći otkazima zaposlenicima zbog smanjenja potrošnje duhanskih proizvoda, ili prigovorima zbog mogućeg smanjenja poreznih prihoda u državnom proračunu. Svaka vlada svakako mora uzeti u obzir sve aspekte donošenja politike, uključujući i moguće smanjenje prihoda od poreza. Međutim, duhanska industrija u tim raspravama često navodi da u Hrvatskoj godišnje od poreza na duhan država prikupi oko 1,3 milijarde kuna. S druge strane, postavljam pitanje: koliko koštaju liječenje i posljedice pušenja? Sam naš akcijski plan za borbu protiv raka procijenjen je na oko 8 milijardi eura u sljedećih 10 godina. Ako bi zdravlje svih nas bilo na prvom mjestu - pojedinaca, društva u cjelini, svih resora vlade, ali i industrije i trgovine -tada bi situacija bila znatno bolja za sve - poručio je Capak.

Štetno izgaranje

Naime, Svjetska zdravstvena organizacija postavila je cilj da do 2040. svaka država postigne status zemlje bez duhanskog dima, što znači stopu pušenja od 5 % ili manje. Kako ističe Hugo Tan, glavni medicinski direktor BAT-a, koji je ranije predstavio znanstvenu platformu Omni™ usmjerenu na poticanje prelaska s tradicionalnih cigareta na bezdimne, manje štetne proizvode, primjeri iz prakse pokazuju da takvi pristupi mogu značajno unaprijediti javno zdravlje. U Švedskoj je, primjerice, stopa pušenja pala s oko 30 % sredinom 1980-ih na 5,4 % u 2024., dok je Novi Zeland sličnim regulacijama i poticanjem vaping proizvoda smanjio udio pušača. Nasuprot tome, restriktivni pristup u Australiji doveo je do rasta crnog tržišta i nelegalnog korištenja vapinga. Kako dodaje Tan, stručna tijela poput NHS-a i FDA-e naglašavaju da glavnina štete potječe od samog izgaranja, a ne od nikotina, što potvrđuje i duga tradicija sigurnog korištenja nikotinske nadomjesne terapije (NRT).

Kako dodaje Tan, službena politika BAT-a jest kako je i dalje najučinkovitije - prestati s pušenjem. To vrijedi za nacionalnu razinu: konferencija je otvorila mjesta razmišljanjima koja upućuju da se samo kombinacijom regulative, znanstveno utemeljenih strategija, psihološke ekspertize i sustavne edukacije zdravstvenih djelatnika može stvoriti koherentna i učinkovita politika koja ne samo da smanjuje prevalenciju pušenja, nego i poboljšava dugoročne zdravstvene ishode građana.