Za ovogodišnji Crni petak, koji se tradicionalno održava posljednjeg petka u studenome, kao i za nadolazeće velike rasprodaje krajem godine, planira kupovati gotovo četiri od pet potrošača (79 posto), a gotovo polovina njih (48 posto) pri kupnji se planira koristiti generativnom umjetnom inteligencijom, navodi se u izvješću tvrtke Boston Consulting Group (BCG) temeljenom na istraživanju koje uključuje više od 10.000 potrošača iz deset zemalja.

Spremni i prevaranti

Kako je internetska kupnja u velikom porastu, očekuje se da će i ovog Crnog petka brojni građani kupovati robu sniženih cijena “na daljinu”, no s porastom kupnje porasli su i pokušaji online prijevara. Stoga Hrvatska udruga banaka upozorava građane da budu oprezni i ističe sve sofisticiranije oblike krađe osobnih i kartičnih podataka.

Prevaranti, navodi HUB, upravo u danima najvećih sniženja pojačavaju aktivnosti, ciljajući korisnike lažnim ponudama, oglasima i internetskim trgovinama koje izgledaju uvjerljivo, ali služe isključivo prikupljanju i zlouporabi osobnih podataka.

MAX FISCHER/PEXELS

Ususret rasprodajama istraživanja pokazuju da je 81 posto potrošača zabrinuto zbog povišenja cijena svakodnevnih potrepština, a 71 posto priprema se za poskupljenja prouzročena američkim carinama. Unatoč brigama, rasprodaje na kraju godine kupcima služe kao način na koji mogu dobiti najviše za svoj novac, navodi se u izvješću BCG-a, pri čemu su pokloni i dalje najveća motivacija za kupnju, a nakon toga potrošnja na osnovne potrepštine. Četvrtina potrošača ove godine planira kupovati samo za sebe, oko 40 posto planira iskoristiti opcije plaćanja poput “kupi sada, plati poslije”, a njih 44 posto izjavljuje kako će dio budžeta usmjeriti na skuplje proizvode za osobni užitak, što je tri posto više potrošača nego prošle godine.

Godišnje istraživanje Hrvatske gospodarske komore o ponašanju potrošača uz ostalo donosi i uvid u ponašanje pri impulzivnim kupnjama, koje nisu isključivo posljedica trenutačnog raspoloženja kupca nego i kombinacija emocija, prilika i procjene budućih potreba, kažu u HGK-u i navode tri najčešća razloga impulzivne kupnje: prilike poput prigodnih ponuda i sezonskih sniženja (49,2 posto), nagrađivanje samog sebe za ostvareni uspjeh (27,3 posto) te kupnja za buduće potrebe, najčešće poklona (23,6 posto).

Napiši mi!

Kupci i dalje daju prednost jasnim i transparentnim popustima. U svakoj zemlji uključenoj u istraživanje BCG-a potrošači su naglasili kako je jasno sniženje na artiklima njihov najdraži tip ponude. Aktivnosti koje uključuju neku vrstu igre ili natjecanja najmanje su im drage, a kada ih se upitalo što je njima “dobra ponuda”, potrošači su rekli da očekuju sniženje od bar 30 posto.

“Krajem godine sniženja postaju bojište za pažnju kupca, ove sezone pravi test je povjerenje kupaca”, kaže Nate Shenck, globalni voditelj maloprodaje u BCG-u i koautor izvještaja, te dodaje da će najuspješniji trgovci biti oni koji rano stupe u kontakt s potrošačima, jasno komuniciraju i dostavljaju točno ono što je obećano.

Prošlogodišnji Crni petak srušio je sve dotadašnje rekordne potrošnje jer su hrvatski građani tada, prema podatcima Porezne uprave, potrošili više od 154 milijuna eura, što je oko 19 milijuna eura, ili 14 posto, više nego godinu prije, a prema podatcima o fiskaliziranim računima, taj porast ostvaren je sa samo 0,7 posto više izdanih računa. Očekivano, najveći dio ostvarenog prometa, 122 milijuna eura, realiziran je kod trgovaca, što je 7,6 posto veći promet nego na Crni petak 2023. Kako se rasprodaje i akcije nastavlju i tijekom vikenda nakon Crnog petka, u trgovinama smo lani dodatno potrošili 262 milijuna eura, uz napomenu da u podatke o fiskalizaciji nije uključena kupnja preko interneta. Prosječan iznos računa bio je 21,85 eura, oko dva posto više nego u usporedivom vikendu 2023.

Potrošači za Crni petak najviše kupuju odjeću i obuću, elektroniku (pametne telefone i satove, prijenosna računala, televizore), igračke, blagdanske dekoracije i namještaj. Očekuje se da će potrošnja za ovogodišnji Crni petak biti veća od lanjske zbog nastavka rasta osobne potrošnje potaknutog rastom kupovne moći, ali i sve popularnije online kupnje.

Fenomen Crnog petka nastao je sredinom 20. stoljeća u Philadelphiji, a označava petak nakon Dana zahvalnosti, poznat po sezonskim rasprodajama i velikim gužvama. S obzirom na to da smo običaj preuzeli od Amerikanaca, gdje popusti iznose i do 80 posto, potrošači u Hrvatskoj dosad su očekivali veće popuste, a dočekaju ih sniženja od 20 do 30 posto. Zbog toga mnogi u Hrvatskoj Crni petak smatraju marketinškom taktikom trgovaca, a ne prodajom po atraktivnim cijenama. Iz udruga za zaštitu potrošača podsjećaju kupce da provjere može li se kupljena roba vratiti i dobiti povrat novca ili pak zamijeniti drugom robom, jer trgovci nemaju tu obvezu prema zakonu, te se radi o njihovoj dobroj volji, s čime potrošači uglavnom nisu upoznati.