Sunce je ove godine prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji, a Hrvatska, iako je po potencijalu pri samom europskom vrhu, po korištenju je Sunčeve energije pak pri samom dnu europskih zemalja.

- Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarnom energijom - kaže programska voditeljica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić.

Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu. To je pokazala nedavna Greenpeaceova studija koju je izradio stručni tim pod vodstvom prof. Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Za to bi nam trebalo približno 4 GW "novih" sunčanih elektrana. Ističe da je u posljednjih pet godina u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW.

Prema analizama Embera i Eurostata, solarne su elektrane u lipnju 2025. proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto).

Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje vrlo nizak, tek oko 6,6 posto. Od približno 33.000 solarnih elektrana u Hrvatskoj oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava. Međutim, s prosječnih 244 W po stanovniku Hrvatska je pretposljednja u EU. Samo je Slovačka slabija od nas, a europski prosjek triput veći, oko 755 W.

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac kaže da je razlog tomu što u Hrvatskoj gotovo nema velikih solarnih projekata. Problem vidi u dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i u najizrazitijoj prepreci - pristupu prijenosnoj mreži. Upozorila je kako se već tri godine čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija odluči koliko košta priključenje na prijenosnu mrežu. Od proizvođača se traži da unaprijed financiraju izgradnju državne elektroenergetske mreže, što je model koji Europa napušta. Posljedice su da Hrvatska uvozi i do 30 posto električne energije, osobito ljeti, kada bi solarna proizvodnja trebala biti najveća. "Uvozimo mađarsko sunce iako naše jače sja", ističe Pokrovac.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju da je zbog promjena u zakonodavnom okviru, povoljnije dostupnosti tehnologije i sustava poticaja koji provode interes za ulaganja u sunčane elektrane posljednjih godina znatno porastao, te je u lipnju Sunčeva energija činila deset posto našeg energetskog miksa.

U HEP-u ističu kako je krajem listopada na distribucijsku mrežu bilo priključeno ukupno 38.947 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 1107 MW. U kategoriji kućanstva bilo je 31.215 sunčanih elektrana, ukupno snage 237,5 MW, a u kategoriji poduzetništva 7732 elektrane, snage 869,43 MW. Za usporedbu, na kraju prošle godine bilo je priključeno 26.257 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 804,95 MW.

U Energetskom institutu "Hrvoje Požar" priznaju da je Hrvatska i dalje pri dnu europskih zemalja ako se gleda instalirana snaga po stanovniku, ali da tržište umnogome raste posljednjih godina, što upućuje na pozitivan trend i malo "kašnjenje" za drugim članicama, kao i u većini područja.