Vjesnik nestao u plamenu pred očima građana: Strašno je to, sve je bilo zapušteno. Znala sam da će jednog dana tako
Gori Vjesnik! Zvučalo je nestvarno to da gori Vjesnik. Gori zgrada, gori Vjesnikov neboder na križanju Slavonske avenije i Savske ulice. Gori jedan od simbola Zagreba, makar je zadnjih godine Vjesnikov neboder sve više bio zgradom duhova a sve manje mjesto stvaranja i života onako kako je onomad davno to bilo.
Požar je izbio u ponedjeljka navečer, malo prije ponoći. Požar se gasio cijelu noć i u utorak ujutro, vatra se širila vertikalno i zahvatila veći broj katova i za pretpostaviti je da će ‘opsada’ vatrogasaca trajati cijeli utorak. Prema dostupnim informacijama ozlijeđenih, na sreću, nema, a procjene je i da zgradi ne prijeti rušenje. Požar je gasilo i gasi skoro stotinu vatrogasaca, s 30 vozila.
Zatvoren promet
U utorak malo prije sedam sati neboderu se blizu i nije moglo. Promet je zatvoren okolnim ulicama, ne vozi se Selskom ni pothodnikom na Slavonskoj. Policija sve regulira, lijepe se policijske trake. Jutro je donijelo i onu od meteorologa dugo najavljivanu hladnoću, taman da ni znatiželjnika na ulici ne bude previše. Na ulici i Stefan pogleda uperenog u neboder koji je posve garav, ogoljen. Kaže, do njega je prva obavijest da gori stigla petnaest minuta iza ponoći. Pratio je informacije po portalima sve do dva ujutro kada je krenuo spavati. Jutros je došao pogledati požarište na putu do posla. Pitamo ga ima li kakve pretpostavke što se tu dogodilo?!
– Svašta pričaju. Kažu zbog prodaje. Meni to ne drži vodu, jer znam da je država sjela na to. Neko kaže i da je čuo jaki prasak. Ima i žena koja je rekla da je čula eksploziju i da je u tom trenutku sijevalo. Svatko ima neku svoju priču. A neboder je gotov – kazuje nam Stefan.
U taj tren razgovor prekida buktinja koja je na naglo rasplamsala jedno tri kata ispod samog vrha nebodera.
– Brzo snimajte! Stakla su pala dolje – reče nam Stefan.
Razne pretpostavke
I to se brzo primirilo intervencijom vatrogasaca. Laiku se moglo učiniti da neboder sad već samo tinja.
– Ovo je gotovo – velimo vatrogascu na hidrantu.
– Nije – kratko nam je kazao, uz dodatak da ima tu još posla cijeli dan.
Da je pak Stefan u pravu kada kaže da je svakojakih pretpostavki u običnog svijeta zašto je požar buknuo potvrdio nam je i susjed iz obližnje zgrade. Nije on želio u novine, ali sluti da je, kako reče, sabotaža. Istina je, međutim, da se uzrok požara još ne znaju. To je i jedino što je novinarima, kako su izvijestile neke kuće, u sred noći kazao potpredsjednik Vlade Branko Bačić koji je došao kratko na požarište. Inače, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspolaže s šezdesetak posto vlasništva nad Vjesnikom, dok su ostali suvlasnici privatne tvrtke. Odnosno, država je danas najveći vlasnik cijelog kompleksa Vjesnik u kojem je osim nebodera i prostor bivše tiskare Vjesnik, onaj ‘položeni neboder’, prateći objekti, parkirališta.
Totalna šteta
Na požarište je za noći, tik pred zoru došao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Kazao je kako kako se vatra razbuktava na različitim etažama, kako gori arhiva i namještaj. Istaknuo je da je bitno da vatrogasci ne dođu u opasnost te dodao ne zna koji je uzrok požara.
– Postoje neke sumnje, ali radit će se očevid. Nema opasnosti od urušavanja zasad. Najbitnije je da nema žrtava i najvažnija je sigurnost vatrogasaca – istaknuo je Tomašević.
A šteta je, ocijenio je gradonačelnik, totalna.
– Većinski vlasnik je država. Vidjet će statičari na kraju je li konstrukcija koja je armirano betonska za rušenje ili će se ići u nekakvu obnovu. Ono što se nadam jest, s obzirom na to da će ova zgrada koja će izgledati kao ruglo, ići što prije u obnovu ili će se raditi nova – rekao je gradonačelnik.
Dramatična situacija
Izjavu je kroz noć dao i Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba..
– Šteta je velika. Bez obzira što je većina zgrade bila napuštena, unutra su prostorije pune opreme i papira. Mi smo zaprimili dojavu oko 23 sata. Zanimljivo, bila je samo jedna dojava građana. Inače kod velikih požara uvijek dobijemo puno dojava. Čim smo vidjeli otvoreni plamen, odmah smo zatražili dodatnu intervenciju. Opasno je jer, kad su se ekipe počele penjati i gasiti, vidjeli smo da se požar počeo pojavljivati na donjim katovima, čak i u prizemlju, što znači da se širio kroz ventilacije – rekao je Jembrih.
Tome je dodao kako je za pretpostaviti da će požar biti stavljen i pod kontrolu tijekom dana i da će sve potrajati. U radijskom izvješću na Prvom programu HR-a sve to zvuči i dramatičnije. Pojednostavljeno rečeno, vatrogasci su ušli u zgradu i krenuli gasiti vatru na višim katovima, da bi shvatili da je požara i ispod njih. Valjalo je čuvati živote.
Kako vrijeme odmiče tako je prolaznika uokolo Vjesnika sve više. Jesu li krive instalacije, ili što drugo!? Onako kako se gasi sa zapadne strane, tako se gasi i s istočne. Vonja na zgarište, a tamni dim se lagano širi dalje.
– Mi smo čuli za požar sinoć, jutros smo došli jer su od sina slike tu, atelje – kazuju nam Duško i Tamara Fišer.
Sin im je likovni umjetnik Fedor Fischer, baš kao i njegova supruga Ivana. Velika je vrijednost, puno je slika unutra, jest da su u prizemlju u ateljeu ali ih je strah da će ih uništiti voda kojom se požar gasi, kad to nije učinio požar.
– Strašno je to. Znala sam da će jednog dana tako – kaže nam Tamara.
Zgrada visoka 67 metara
– To je bilo zapušteno totalno, štakori su trčali po zgradi – govori Duško.
A nekad su tim hodnicima nebodera arhitekta Antuna Ulricha, sagrađenog 1972 godine, visokog 67 metara sa svojim visokim prizemljem i 16 katova, trčali ponajviše novinari. Jer, tu su se radili vrhunske tiskovine. Nekad je u neboderu Vjesnika i oko njega bilo smješteno dvadesetak novinskih redakcija. Bio je to najveći novinski izdavač u nekadašnjoj Jugoslaviji. Privatizacija zato nije zgradi ni onima koji su njoj stolovali i radili donijela ništa dobro. Sve se počelo urušavati, ugašene su u Vjesnikovom neboderu i novine Vjesnik, sve se urušilo da bi sada bukvalno izgorjelo.
Na vrhu zgrade je od svega medijskog do požara radio radio Laganini FM. Požar je i to dokinuo, ni malo laganini i bukvalno preko noći. Vjesnikov neboder je gotov.
Kolarić: Nije došlo do povišenja koncentracije štetnih tvari nakon požara u Vjesniku
Ravnatelj NZJZ "Dr. Andrija Štampar" Branko Kolarić rekao je u utorak da nije došlo do povišenja koncentracije štetnih tvari nakon noćašnjeg požara Vjesnikova nebodera u Zagrebu, kvaliteta zraka je dobra, a na 40 senzora u Gradu se mjere osnovni parametri kvalitete zraka.
Dr. Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) u izjavi za medije vezano uz noćašnji požar Vjesnikovog nebodera na uglu Slavonske avenije i Savske ceste, naglasio je da se na 40 senzora u Gradu osnovni parametri kvalitete zraka mjere kontinuirano. Podsjetio je kako se proteklih dva tjedna dosta govorilo o koncentracijama PM čestica u zraku (particulate matter) koje su bile visoke zbog meteoroloških uvjeta.
"Noćas je padala i kiša, ima i vjetra tako da se ono što se u požaru oslobodilo brzo razvodnilo, i u drugim dijelovima grada nema nikakvog izmjerenog zagađenja", dodao je Kolarić.
Čestice PM2 i PM 10, ugljični dioksid, ugljični monoksid, dušikov dioksid, sumporov dioksid i ozon nisu bili povišeni ni na jednom mjestu, rekao je.
Na samom požarištu i na još tri lokacije - Nacionalna sveučilišna knjižnica, Svetice i kod Green Golda u Radničkoj s pokretnim aparatom koji mjeri više od 1000 spojeva koji mogu biti akutno toksični za građane, nisu bili povišeni, izvijestio je ravnatelj NZJZ-a,
No, napomenuo je da je NZJZ izdao preporuke za ljude koji žive uz samu (Vjesnikovu) zgradu, tamo gdje ima dima, da ne otvaraju prozore te da se ventilacijski sustavi postave na recirkulaciju unutarnjeg zraka, kako bi se zaštitili od požarnog dima koji može nadražiti dišne puteve i izazvati smetnje kod kroničnih bolesnika, male djece i trudnica.
"Nitko zdravog razuma neće to udisati, ako ne mora, a ako baš morate prolaziti, stavite FP2 ili FP3 maske radi čestica koje sigurno nastaju izgaranjem - čađa i pepeo da ih ne udišete", preporučio je dr. Kolarić.
Odgovarajući na novinarski upit vezano uz azbest, Kolarić je rekao da koliko se sjeća, već je ranije uklonjen (iz nebodera), a sve da ga je i bilo, dodao je, azbest kada gori nema trovanja. Pojasnio je da azbestozu izaziva dugotrajno udisanje azbestnih čestica koje se talože u plućima.
U požaru, ako azbest gori, kao i sve druge čestice, može iritirati dišne puteve, ali više specifično se s azbestom ne događa, rekao je ravnatelj NZJZ "Andrija Štampar" Branko Kolarić.
Požar u Vjesnikovom neboderu na uglu Slavonske avenije i Savske ceste planuo je sinoć oko 23 sata. Kako se širio okomito, zahvatio je više katova i krovište zbog čega je u njegovo gašenje uključen velik broj vatrogasaca i tehnike. Uzrok požara za sada nije poznat i utvrdit će se očevidom.
