Jubilarni, deseti prijedlog državnog proračuna premijera Andreja Plenkovića, koji će se ovoga tjedna naći pred članovima Vlade, bit će planiran na iznos od 35,7 milijardi eura, što je 2,7 milijardi eura više od ovogodišnjeg budžeta. Na rashodnoj strani dosegnut će 39,8 milijardi eura - to je povećanje od pune tri milijarde eura u usporedbi s ovom godinom.

Prema analizi Ministarstva financija s kojom ide na sjednicu Vlade, tom povećanju svoj doprinos daju stabilan gospodarski rast, snažna zaposlenost i visoka proračunska disciplina. "Prihodi od poreza, doprinosa i drugih izvora održavaju trend rasta koji nam omogućuje da osiguramo veća ulaganja u ljude i javne usluge, ali bez narušavanja fiskalne stabilnosti", stoji u objašnjenju predloženog dokumenta. Stoga najveći dio rasta ide upravo za područja koja najizravnije podupiru standard građana.

Sindikalna računica

Tako se u sljedećoj godini za mirovine osigurava 10,2 milijarde eura, što je rast za milijardu eura. Za plaće zaposlenih u javnoj i državnoj službi planira se izdvojiti 8,8 milijardi eura, što znači povećanje od 400 milijuna - to je zapravo onda i broj na koji mogu računati sindikati u nastavku svojih pregovora s Vladom. Kad se iznos od 400 milijuna podijeli na potrebe zaposlenih, te usporedi s godinom na izmaku, sindikati mogu lako iščitati kakav je Vladin plan. Vlada je dosad nudila povećanje od samo jedan posto, s obzirom na to da je u 2024. godini to povećanje uistinu bilo značajno - za neke je kategorije iznosilo i do 40 posto. S druge strane, sindikati su najprije tražili 11 posto, a potom taj zahtjev smanjili na osam posto - pregovori će se nastaviti, ali sada će premisa za dogovor s iznosom od 400 milijuna eura dodatnog novca biti mnogo eksplicitnija.

Nastavljaju rasti i rodiljne naknade - ukupno na 600 milijuna eura, uz povećanje od 100 milijuna u odnosu prema ovoj godini. Manji rast bilježe i socijalne naknade i naknade za nezaposlene - plan je da ukupno iznose 1,5 milijardi eura. Kako tumače u Vladi, time se potvrđuje da je zaštita životnog standarda jedan od ključnih prioriteta Plenkovićeva kabineta. S druge strane, raste i doprinos EU proračunu na 970 milijuna eura, što je porast od 150 milijuna.

Što se tiče upravljanja javnim financijama, kamatni rashodi rastu vrlo umjereno, na 1,2 milijarde eura, što je još jedan pokazatelj da se javnim dugom upravlja odgovorno i da Vlada ne izlaže državu pretjeranim rizicima. Odnosno, nastavlja se vrlo oprezna politika prema zaduživanju, s glavnim ciljem nastavka smanjenja javnog duga. Stoga se istodobno tijekom pripreme proračuna provela i racionalizacija pojedinih pozicija u odnosu prema limitima usvojenima u lipnju ove godine, u ukupnom iznosu od 665 milijuna eura. Dio tih ušteda - gotovo polovina - planira se usmjeriti upravo u politike koje najviše pomažu građanima, a to je povećanje mirovina i socijalnih prava.

U Vladi ističu kako prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu daje jasnu sliku Hrvatske koja se razvija, jača i održava stabilnost u razdoblju globalnih neizvjesnosti - to je politika koju premijer Plenković kontinuirano tumači na isti način.

Inflacija velik izazov

U Vladi ističu uobičajenu poruku o tome da je, kao i proteklih godina, novi proračun i socijalan, jer štiti standard građana, podiže mirovine, plaće, inkluzivni dodatak i demografske mjere te jamči redistributivnu ulogu države koja se brine za ranjive građane. On je i održiv, jer odražava odgovornost prema javnim financijama u zahtjevnim gospodarskim okolnostima u svijetu, te ima cilj očuvanje kreditnog rejtinga i povjerenja ulagača i financijskih institucija. Na kraju je i razvojni, jer osigurava ulaganja u generatore održivog rasta – u gospodarstvo, infrastrukturu i druge sektore koji osiguravaju veću konkurentnost, ali i otpornost na krize. Tu je posebno važan obrambeni sektor, koji će u 2026. godini imati rast od 2,06 posto. On je u rebalansu bio minimalno smanjen, ali se to nadoknađuje planom za 2026. godinu, u skladu s politikom NATO saveza.

Kad je riječ o makroekonomskom kontekstu, i dalje se očekuje rast BDP-a od 2,7 posto, nakon rasta od čak 3,2 posto ove godine. To znači da Hrvatska i dalje ostaje među brže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji, ističu u Vladi pripremajući novi budžet.

Prema tim projekcijama, inflacija će se spustiti na 2,8 posto, što je posebno velik izazov za premijera i Vladu, jer su dosadašnji podatci Hrvatsku svrstavali u rang zemalja s najvećom inflacijom. Odgovarajući o inflaciji, premijer je ponovno istaknuo stav da je riječ o domaćoj inflaciji, koja je rezultat pohlepnog dijela pojedinih aktera u ekonomiji, te je ponovno prozvao poslodavce u sektoru usluga i trgovine.