U prostorijama Centra za sigurniji internet u ponedjeljak su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja “Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: istraživanje u osnovnim školama”. Istraživanje su provodili Centar za sigurniji internet (CSI), A1Hrvatska i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija. Kako je predstavljajući rezultate istraživanja kazala Lucija Vejmelka, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, rezultati su prilično zabrinjavajući.

Dvostruki život

- Broj počinitelja u razredima sve je veći, sve ranije počinju koristiti internet i uz nasilje uživo uvijek se događa i ta digitalna komponenta. Počinitelji i djeca koja doživljavaju nasilje na internetu i u školi zapravo su vrlo, vrlo slični - istaknula je Vejmelka.

Istraživanje pokazuje da djeca najčešće žive potpuno drukčije živote na internetu u odnosu na stvarni svijet, i to imajući nekoliko različitih profila. Učenici s korištenjem društvenih mreža kreću već od nižih razreda osnovne škole unoseći lažne podatke o dobi. Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je osma godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već prosječno s 10 godina. Polovina učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil. Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati dnevno na internetu, a svakodnevica učenika vrti se oko TikToka, Snapchata i YouTubea. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako još nije dominantan kao među srednjoškolcima.

- Iako većina koristi privatne postavke, zabrinjavajuće je da čak 23,5 posto učenika ima potpuno javne profile već u osnovnoj školi, čime se izlažu rizicima. Djevojčice češće biraju privatnost, njih 50 posto ima u potpunosti privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka - rekla je Vejmelka.

Već od petog razreda osnovne škole djeca primaju ili šalju neprimjerene sadržaje.

- Najalarmantniji podatak je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom, a svako treće dijete u osmom razredu prima seksualizirane poruke od osobe koju poznaje. Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja jer se često ne zna tko je počinitelj, jesu li to najbliži školski kolege ili netko drugi - kazala je Vejmelka.

Opasna šutnja

Djeca sama jako rijetko prijavljuju nasilje, samo 30 posto djece koja proživljavaju nasilje povjeri se prijateljima. O nasilju šute, a upitnik otkriva da su razlozi za šutnju to što ne žele biti “cinkaroši” i nemaju vjere u to da će išta prijavom promijeniti. U online svijetu svaki treći učenik doživljava nasilno ponašanje barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da se u istom razdoblju nasilno ponaša na internetu. Nasilje među djecom tako više nije rijetkost, već postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.

Zaključak istraživanja prije svega govori kako prevencija mora početi ranije, jer djeca već u petom razredu doživljavaju i čine nasilje, a mnoga su izložena i neprimjerenim sadržajima online. Zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka je ključno, a to znači da roditelji, nastavnici i stručne službe, zajedno s djecom i mladima, moraju graditi kulturu povjerenja i digitalne sigurnosti. Djeca trebaju jasnu poruku da će ako prijave nasilje dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu.

Uza sve apostrofirali su govornici i emocionalnu empatiju koja je među mladima jako niska. Tu empatiju, rečeno je, trebalo bi učiti od prvog razreda osnovne škole, jer empatija je vještina.