Iako građevinski sektor bilježi nastavak pozitivnih trendova, zahvaljujući prije svega velikim infrastrukturnim projekatima i obnovi od potresa, tržište nekretnina bilježi veliko usporavanje aktivnosti koje se ogleda u značajnom usporavanju izgradnje novih stanova, navodi se u najnovijoj analizi Ekomomskog instututa u Zagrebu.

Zagreb i priobalje

Veliko usporavanje aktivosti na tržištu nekretnina uočava se posljednjih nekoliko godina – broj završenih novih stanova u 2022. godini povećao se za 26,9 posto, u 2023. za 4,3 posto, a u prošloj godini za neznatnih 0,6 posto, dok je istodobno primjetno ubrzanje rasta prosječne cijene prodanih stanova. U 2023. prosječna cijena povećala se za 2,7 posto, u 2024. za 11,5 posto, a u prvoj polovini ove godine za 15,9 posto, navodi autor istraživanja Goran Butorac. Najveći rast cijena zabilježen je u Zagrebu, gdje su novi stanovi poskupjeli za 24,1 posto.

U prošloj su godini ukupno izgrađena 16.654 stana, što je za 0,6 posto više u odnosu na 2023., a od ukupnog broja novoizgrađenih stanova njih 50,1 posto izgrađeno je u priobalju. No, analizirajući distribuciju novoizgrađenih stanova po županijama zapaža se kako vodeću poziciju u odnosu na druge županije ima Grad Zagreb, u kojemu su lani izgrađena 3943 stana. Slijede Zadarska županija s 2578 izgrađenih stanova, Splitsko-dalmatinska s 2196 izgrađenih stanova te Istarska županija s 2004 novoizgrađena stana. Pritom se navodi da u analizi ponude, potražnje i kretanja cijena nekretnina u Hrvatskoj valja svakako uzeti u obzir heterogenost tržišta.

“Tijekom ljetnih mjeseci raste potražnja za nekretninama u priobalju, što rezultira većim brojem realiziranih transakcija, ali i povećanjem cijena na lokacijama uz more. Također, zabilježen je osjetan rast cijena stambenih nekretnina na području Grada Zagreba, dok je u ostatku kontinentalne Hrvatske potražnja i dalje relativno slaba", kaže Butorac. Dodaje da su ulagači tražili uglavnom one nekretnine koje mogu ostvariti povrat, a ako se radi o stambenim nekretninama u Gradu Zagrebu, ulagači bi tražili one koje su novijeg datuma izgradnje. "Može se očekivati da će razlike u cijenama između novijih i kvalitetnijih nekretnina, s jedne strane, i onih starijih i manje kvalitetnih, s druge strane, i dalje bivati sve veće", upozorava se u analizi.

Analiza izgradnje stambenih zgrada pokazuje kako se najviše povećala izgradnja stambenih zgrada s tri i više stanova, i to za 8,6 posto. Izgradnja zgrada s jednim stanom povećala se za 5,9 posto, dok se izgradnja zgrada s dva stana smanjila za 4,2 posto.

Radnici i plaće

I kod izdanih odobrenja za građenje također dolazi do usporavanja. Ona su se u 2023. godini povećala za 3,6 posto na međugodišnjoj razini, u 2024. godini za 2,2 posto, da bi se u prvih sedam mjeseci ove godine smanjila za 0,1 posto. "Nakon razdoblja dinamičnog rasta tržišta nekretnina, sudeći prema broju izdanih odobrenja za građenje, u nadolazećem razdoblju može se očekivati nastavak usporavanja aktivnosti u građevinarstvu", ističe Butorac.

S druge stane, broj zaposlenih u građevinarstvu lani je rastao brže u odnosu na ostale sektorske pokazatelje (udio u bruto dodanoj vrijednosti, završeni stanovi), što upućuje na “kumulativni pad produktivnosti sektora”. Pritom se rast zaposlenosti u ovom sektoru sve više temelji na uvozu stranih radnika, što ipak nije pridonijelo očekivanom porastu učinkovitosti, a dodatni su problem i ispodprosječna primanja zaposlenih u građevinarstvu - u razdoblju od siječnja do srpnja 2025. prosječna netoplaća u građevinskom sektoru bila je manja za 19,6 posto u odnosu na prosječnu netoplaću. Usporavanje aktivnosti na tržištu nekretnina dodatno potpiruje odljev kvalificirane radne snage iz Hrvatske prema razvijenijim zemljama Europske unije, a nastavak procesa odljeva kvalificirane radne snage iz Hrvatske mogao bi postati jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u realizaciji snažnijeg zamaha građevinske aktivnosti u sljedećem razdoblju, zaključuje se u analizi.