Ministrica zdravstva: Dozvola liječnicima za privatni rad samo ako lista čekanja ne prelazi 150 dana
Dozvole će se, pojasnila je ministrica Hrstić, revidirati svaka tri mjeseca na temelju praćenja rada liječnika
Ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila je da će rad liječnika u privatnom sustavu urediti uputom ravnateljima umjesto najavljenim pravilnikom. Primjena bi mogla početi već od 1. prosinca, a, prema njezinim riječima, dozvolu za rad u privatnim poliklinikama dobivat će samo liječnici s odjela na kojima liste čekanja ne prelaze četiri mjeseca, te će se dozvole na temelju praćenja rada liječnika revidirati svaka tri mjeseca.
- Djelatnik koji želi određenu uslugu pružati u privatnom sustavu moći će dobiti odobrenje ako se na tu uslugu u bolnici gdje radi ne čeka duže od 150 dana - pojasnila je ministrica Hrstić na konferenciji Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).
“Pitanje za milijun dolara"
U ovom trenutku prosjek čekanja na dijagnističke pretrage u Hrvatskoj je 144 dana, za one usluge na koje se čeka 150 dana dobivat će se negativni bodovi za dobivanje suglasnosti, a ako se broj dana čekanja spusti ispod propisane granice, liječnik će moći raditi i privatno.
U ovom trenutku dozvolu za dvojni rad ima od 10 do 15 posto liječnika po ustanovi. Primjena novih kriterija pokazat će jesu li ti liječnici oni koji najviše rade, ili oni koji rade najmanje. Ako se ovi kriteriji pokažu dobrima, postat će normativ, veli ministrica. Osim ovim kriterijima transparentnost javno-privatnog rada liječnika postići će se i priključenjem svih privatnih zdravstvenih ustanova na CEZIH do kraja ove godine. Time će se omogućiti i uvid u to koliko se pacijenata iz javnog sustava odlijeva u privatni, a smanjit će se i nepotrebno dupliranje dijagnostičkih pretraga.
Na pitanje kako liječnici stignu raditi privatno kraj tri milijuna prekovremenih sati koje odrade u svojim bolnicama, Hrstić odgovara kako je to "pitanje za milijun dolara".
- Ne znam odgovor jer nikad nisam radila privatno, a treba vidjeti rade li takvi liječnici i privatno, mislim da ne - komentirala je.
Jedan od ciljeva u praćenju poslovanja bolnica jest i smanjenje udjela prekovremenih sati jer je dio tih sati, tvrdi ministrica, nepotreban. Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović-Čaić, tvrdi da postoje liječnici koji stižu sve i oni koji ne rade. Jedni se, kaže, "ubijaju" radeći prekovremeno u bolnici, a drugi se "švercaju", ali privatno rade i jedni i drugi.
Komentirajući najavu kontrole dvojnog rada liječnika, direktor UPUZ-a Dražen Jurković upozorio je da prvo treba utvrditi utječe li uopće privatni rad na liste čekanja. Nelogično je, kaže, da HZZO sklapa ugovore s privatnim ustanovama koje zapošljavaju liječnike iz bolnica s visokim listama čekanja jer time plaćaju one koji su uzrok problema u javnoj bolnici. Jurković je naveo i primjer uputnice koju je nedavno vidio, a zaprepastila ga je jer je na njoj stajalo da će pacijent dobiti termin za pretragu u roku od 90 dana, a pretragu u roku od 365 dana.
“Idi i plati privatno”
- Kao liječnik, pitam se koja je to pretraga koja mi treba za 400 dana!? To je kao da pacijentu kažeš: "Idi i plati privatno", a izdavaja 16,5 posto za zdravstvo svaki mjesec - primijetio je Jurković.
Jedan od načina praćenja (ne)rada liječnika u bolnicama su vremensko-kadrovski normativi koje je bivši ministar Beroš neuspješno donosio. Ministrica Hrstić najavljuje da će ih uvesti i da će biti obvezujući.
- Ti normativi trebaju postojati, zato smo napravili centralizaciju bolničkog sustava, da osiguramo svima jednake uvjete rada. Ali prvo treba vidjeti koji je prosjek vremena pružanja zdravstvene usluge na razini Hrvatske jer postoje neobične razlike, da se u jednoj oftalmološkoj ambulanti napravi 18 pregleda za puno radno vrijeme, u drugoj četiri, a u privatnoj 24 pregleda. Zanima me što je od toga točno - navodi ministrica.
Najavljuje i utvrđivanje kriterija za naručivanje, koje su dosad u Ministarstvu zdravstva definirali za UZV srca i sva MR snimanja.
- Danas obavljamo pretrage za sve što nekome padne na pamet. Kad dovršimo kriterije naručivanja, znat ćemo što je doista potrebno, a što je predmet želja - ustvrdila je Hrstić. Pravilnikom na kojem se još radi, dodala je, utvrdit će se koji su prihvatljivi vremenski okviri čekanja za pojedine pretrage - primjerice, koliko se čeka na rutinski UZV abdomena, a koliko ako pacijent ima bolove određene kategorije. Onkološke uputnice, koje bi pacijentima sa sumnjom na malignu bolest morale omogućiti hitni pregled u sustavu danas se premalo koriste - upozorila je ministrica.
U vezi sa zdravstvenim dugom, koji eksponencijalno raste, tvrdi da financijski kartoni, koje je ljetos uvela s ciljem praćenja poslovanja svake pojedine bolnice, već daju rezultata.
- Financijski karton nije uveden da bude kazna, nego da detektiramo problem čim nastane. Inače samo gasite požar, što smo do sada činili. Aktivacijom financijskih kartona izvršenje je u listopadu poraslo u većini zdravstvenih ustanova - kazala je Hrstić.
Obećala je i promjene u određivanju cijena zdravstvene usluge, što ravnatelji bolnica već godinama traže zagovarajući tripartitni model, u kojem bi i sami imali priliku o tome pregovarati.
