Ministarstvo rada na svojim je mrežnim stranicama ažuriralo popis poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, a na toj listi, koja se kolokvijalno naziva crna lista poslodavaca koji zapošljavaju "na crno", nalazi se ukupno 467 trgovačkih društava i obrta.

Obveza objavljivanja liste proizlazi iz Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada usvojenog 2023., a Ministarstvo rada je listu prvi put objavilo krajem travnja i tada se na njoj nalazilo 90 poslodavaca, dok su prema zadnjim podacima iz lipnja na popisu bila 163 poslodavca i radilo se uglavnom o manjim tvrtkama iz građevinarstva, ugostiteljstva i prijevoza. U međuvremenu je Ministarstvo ažuriralo listu pa se među 467 poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada i dalje uglavnom nalaze tvrtke iz građevinskog i ugostiteljskog sektora te trgovine, ali i javne institucije poput Doma zdravlja Ličko-senjske županije ili doma za starije pod nazivom Centar za pomoć i njegu iz Pule, pa čak i pojedine agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Na vrhu liste, još od početka njezina objavljivanja, nalazi se tvrtka registrirana za prijevoz i usluge Tabak d.o.o. iz Šibenika.

Objava liste poslodavaca koji zapošljavaju "na crno" izazvala je negodovanje javnosti i sindikata jer ne sadrži informacije o tome koliko je neprijavljenih radnika zatečeno kod pojedinog poslodavca kao ni visine kazni, nego samo tri najosnovnije informacije - naziv tvrtke, OiB i adresu, iako je Državni inspektorat sve podatke dostavio Ministarstvu. Naime, prema Pravilniku Ministarstva rada popis poslodavaca uz osnovne, treba sadržavati i niz drugih podataka - ime i prezime poslodavca fizičke osobe, datum provedenog nadzora, opis nepravilnosti, kao i datum upisa u evidenciju.

Na naš su upit u Ministarstvu još u lipnju pojasnili da "Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada propisuje obvezu objave popisa, no zakon i pravilnik ne propisuju obvezan sadržaj koji se objavljuje" pa se postavlja pitanje koja je uopće svrha crne liste kad ne sadrži sve utvrđene informacije. U Ministarstvu rada navode da se inspekcijskim nadzorom utvrđuje jesu li poslodavci postupali protivno Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (rješenje DIRH-a kojim se nalaže prijava radnika HZMO-u i uplata kazne u proračun), Zakonu o strancima (utvrđen prekršaj jer radnik nema dozvolu za rad ili ima neodgovarajuću dozvolu), Zakonu o mirovinskom osiguranju (utvrđen prekršaj jer radnik nije prijavljen na HZMO) i Zakonu o radu (utvrđen prekršaj jer nije sklopljen ugovor o radu niti izdana potvrda o ugovoru).

Inače, poslodavac koji dospije na crnu listu ne može sljedećih šest godina zapošljavati strane radnike, a po svakom neprijavljenom radniku se plaća kazna od 2600 eura, kao i retroaktivno šest plaća unatrag za svakog neprijavljenog. Crna lista poslodavaca na web-stranicama Ministarstva rada objavljena je pod rubrikom "Pristup informacijama".