Unatoč godišnjem rastu prihoda za 11 posto, ukupni dug zdravstvenog sustava na kraju rujna iznosio je 2,5 milijardi eura, a dospjeli dug 784 milijuna eura. U prvih devet mjeseci ove godine sve su zdravstvene ustanove poslovale lošije nego lani, opće bolnice za 38 posto, a specijalne i do 271 posto, te se 95 posto ukupnog zdravstvenog duga odnosilo upravo na bolničke ustanove.

Prema podatcima Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), iznesenima na jučerašnjoj konferenciji Poslovanje i upravljanje u zdravstvu, u prvih devet mjeseci ove godine zdravstvene su ustanove zabilježile prihode od 3,6 milijardi eura i rashode od gotovo četiri milijarde eura. To je dovelo do negativnog financijskog rezultata u iznosu od 360 milijuna eura, a lani je minus iznosio 300 milijuna. Danas se na mjesečnoj razini generira novi dug u prosječnom iznosu od 36 milijuna eura te se rokovi plaćanja općih bolnica kreću u rasponu od 250 do 360 dana, a kliničkih bolnica od 210 do 280 dana. Znatno bolje poslovanje bilježe jedino zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja, iako su i oni imali negativni financijski rezultat.

Zbog negativnog trenda u poslovanju bolnica, koji se samo pogoršava, direktor UPUZ-a Dražen Jurković poziva resorno ministarstvo da ravnateljima bolnica napokon osigura adekvatne alate upravljanja.

- Ti su alati danas izuzetno suženi jer cijene usluga određuje kupac, odnosno HZZO, a takve uvjete poslovanja treba mijenjati - poziva direktor UPUZ-a.

Iz Koordinacije veledrogerija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) iznose drukčije podatke: samo je dug bolnica, prema njima, dosegnuo 760 milijuna eura, a ukupni zdravstveni dug čak milijardu eura.

- Ako uzmemo u obzir da je trošak gradnje Pelješkog mosta iznosio nešto manje od 300 milijuna eura, to znači da veledrogerije na svojim leđima nose tri Pelješka mosta - ilustrirala je Diana Percač, predstavnica Koordinacije.

Sustav je, kaže, puknuo 2021. godine, kad su veledrogerije ostale bez lijekova, a tada je dug bio manji nego danas.

- Linija rasta duga je strmoglava, dugovi doma zdravlja narasli su sa 13,6 milijuna eura u 2023. na 34 milijuna eura na dan 30. rujna 2025. godine. To je rast od 2,5 puta - navela je Percač.

Dugovi bolnica "probili su sve plafone" i od početka godine rastu eksponencijalno. Na početku 2023. taj je dug iznosio 415 milijuna eura, a danas se gotovo udvostručio. U odnosu prema istom razdoblju prošle godine, dug je narastao za 50 posto.

Istodobno, iz Koordinacije poručuju da 426 veledrogerija u državni proračun daje 107 milijuna eura, a na svaki euro profita uplati u državni proračun jedan euro poreza i doprinosa. Usto, imaju niske marže, ograničene na maksimalno 8,5 posto, cijene lijekova su već u startu limitirane, a u procesu javne nabave dodatno se snižavaju. Iz HUP-a stoga apeliraju na zdravstvenu administraciju da osigura stabilnost zdravstvenog sustava i uredno podmirenje obveza.

O opterećenosti zdravstvenog sustava svjedoče podatci koje je iznijela farmakoekonomistica Tereza Šarić. Oni govore da se udio korisnika zdravstvene zaštite koji tijekom godine posjete liječnika u ukupnom broju osiguranika posljednjih deset godina popeo sa 79 na 97 posto svih osiguranika, a broj dijagnoza s 3,2 na 4,2 dijagnoze po pacijentu. Posljedica je to starenja stanovništva, a teret snosi bolnički sustav.

- Unatoč tome što se broj pacijenata po liječniku malo smanjio, a HZZO očistio svoj popis osiguranika, dolazi do velikog porasta troškova bolnica, što nije čudno s obzirom na to da je samo u dnevnim bolnicama broj posjeta porastao sa 1,2 na 1,9 milijuna godišnje - navela je Šarić.

Veća iskorištenost kapaciteta dnevnih bolnica puno je bolja za pacijenta jer na taj način dobije sveobuhvatnu skrb u kratko vrijeme. S druge strane, broj hospitalizacija u stacionarnim odjelima ne bilježi promjene jer je određen fiksnim brojem bolničkih kreveta. Bolnice nemaju prostora za rast i dodatne prihode, a jedini način da smanje trošak jest smanjenje broja dana ležanja i obrtaj bolesnika, tumači Šarić.