U strukturi financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj smanjuje se udio gotovine i depozita, dok raste udio ulaganja u dužničke vrijednosne papire, što je potaknuto novim mogućnostima na tržištu kapitala, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore o financijskoj imovini i depozitima kućanstava koja je predstavljena na okruglom stolu u HGK-u u povodu Svjetskog dana štednje, 31. listopada.

Na kraju lipnja ove godine u odnosu na lipanj 2024. oročeni depoziti pali su ili stagnirali u svim županijama, a samo je Međimurska županija imala veći rast (6,8 posto), pri čemu u županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama nema promjena u odnosu na prethodne godine. Uz Grad Zagreb, na koji otpada 28 % ukupnih depozita, i dalje je najveća koncentracija depozita u sedam županija Jadranske Hrvatske, gdje se nalazi 42 % ukupnih depozita, dok na ostalih 13 županija otpada 30 % depozita. Najveće depozite po stanovniku ima Istarska županija (15.120 eura), a najmanje Vukovarsko-srijemska (5.014 eura), dok prosjek na razini Hrvatske iznosi 10.679 eura po stanovniku, pokazuje analiza HGK-a. “Na razini županija vidljiv je snažan rast prekonoćnih depozita, što upućuje na rast zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj. Istovremeno, pad oročenih depozita tijekom protekle godine pokazuje da su građani reagirali na smanjenja referentnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke, pa onda i svih ostalih kamatnih stopa. Promjena strukture financijske imovine kućanstava u kojoj udio depozita pada govori o postupnom razvoju financijskog tržišta i pismenosti u Hrvatskoj", komentirao je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja.

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek podsjetila je da su nekretnine i dalje važan oblik štednje u Hrvatskoj, dok se stopa štednje sporo približava prosjeku europodručja. "Nekretnine su i dalje među najvažnijim oblicima ulaganja u Hrvatskoj. U financijskoj imovini dominiraju depoziti, ali njihov udio pada, a raste udio imovine u dužničkim instrumentima. Kućanstva su u Hrvatskoj manje zadužena u odnosu na prosjek europodručja, no ubrzava se stopa rasta tog duga, što je potaknulo HNB da postroži kriterije kreditiranja potrošača od srpnja 2025.", kazala je Švaljek.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni depoziti (isključujući središnju državu) na kraju kolovoza ove godine iznosili su 64,4 milijarde eura, navodi analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović iz RBA analiza, pri čemu su ukupni depoziti kućanstava iznosili 41,9 milijardi eura ili 65 % ukupnih depozita. Pritom godišnja stopa rasta ukupnih depozita kućanstvima od početka 2025. bilježi postupno ubrzavanje koje je tek kratkotrajno bilo zaustavljeno u travnju i kolovozu, iako je i tada rast bio solidan, navodi se u RBA analizama, no oročeni su depoziti u padu. "Oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,3 milijardi eura, a u odnosu na kolovoz 2024. godine bili su niži za 6,2 posto te za 0,8 posto u odnosu na srpanj. Udio oročenih depozita stanovništva u ukupnim u postupnom je padu od srpnja prošle godine te je u kolovozu pao na razinu od 24,7 posto, što je najniža razina još od rujna 2023.", navodi Sabolek Resanović i dodaje da su, za razliku od oročenih depozita, prekonoćni depoziti u odnosu na lanjski kolovoz veći za 14,3 posto i iznosili su ukupno 31 i pol milijardu eura, što čini više od tri četvrtine ukupnih depozita.

Što se tiče kretanja kamatnih stopa na depozite, prema posljednjim podacima HNB-a kamatna stopa na prvi put oročene depozite poduzeća u kolovozu se povećala za 3 bazna boda u odnosu na srpanj i iznosila je 1,86 %, dok se za stanovništvo smanjila za 8 baznih bodova, na 1,47 posto, navodi se u RBA analizama i dodaje da su se kamatne stope na već postojeće depozite uglavnom nastavile smanjivati - 0,46 posto na ukupne depozite poduzeća i 0,35 posto na ukupne depozite stanovništva.