Studenti u Hrvatskoj iz godine u godinu podižu sve manje studentskih kredita, pa se njihov ionako minoran udio u ukupno izdanim kreditima smanjuje iz godine u godinu. Prema podatcima Hrvatske narodne banke, koja studentske kredite vodi pod kategorijom kredita za obrazovanje odobrenih kućanstvima, takvih je kredita na kraju 2021. ukupno bilo odobreno u iznosu od 9,5 milijardi eura, godinu poslije podignuto je nešto više od 7,7 milijardi eura studentskih kredita, 2023. još manje, 6,5 milijardi eura, 2024. godine ukupan iznos studentskih kredita pao je na 5,5 milijardi eura, no do kraja prvog polugodišta ove godine već je odobreno nešto više od pet milijardi eura.

S obzirom na to da su studentski krediti izrazito sezonalnog karaktera i uglavnom se podižu uoči akademske godine, očekuje se da se ukupan iznos odobrenih kredita u ovoj godini neće znatnije mijenjati. Banke pritom nude kredite za plaćanje školarine i kredite za plaćanje troškova života tijekom studiranja, a krediti se odobravaju studentima svih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija.

Kreditni posrednik Hrvoje Travnikar kaže da postoje dva glavna razloga zašto studentski krediti nisu popularni među studentskom populacijom u Hrvatskoj.

- Prvi razlog je što školarine za studij u Hrvatskoj još nisu sustigle iznose kakve je potrebno platiti u ostatku EU-a i/ili u SAD-u, pa je i dalje to moguće platiti ušteđevinom roditelja ili manjim gotovinskim kreditima. Upravo se te brojke studentskih kredita koje se pojavljuju u HNB-ovim analizama većinom odnose na kredite za "jače" školarine diljem EU-a i SAD-a i/ili MBA programa, češće nego početnih studijskih - objašnjava Travnikar.

PIXSELL

Jednostavnija varijanta

Kao drugi razlog "manje popularnosti" studentskih kredita navodi činjenicu da cijenom ne odskaču od običnih gotovinskih kredita.

- Kamate na studentske kredite kreću se oko 4,5 posto, a kod gotovinskih oko 5 posto. Razlika u anuitetu je 3 eura (!), ili ukupno oko 300 eura kamate na deset godina. Istovremeno, za studentski kredit treba prikupiti i određenu dokumentaciju, dokazivati određene statuse tijekom studija, čekati svaki mjesec na isplatu sredstava (ako su za troškove školovanja). Upravo zbog te male razlike i naši se klijenti češće odlučuju na jednostavniju varijantu gotovinskog kredita kad ispred njih stavimo usporedbu obaju kredita uz objašnjenje uvjeta - navodi Travnikar primjere iz prakse.

Podsjeća na još jedan važan faktor, a to je mogućnost parcijalnog plaćanja direktno ustanovama, koje, kaže, imaju omogućena jednostavnija plaćanja u svrhu većeg privlačenja studenata. Travnikar također podsjeća da otplata studentskog kredita najčešće počinje nakon završetka školovanja.

- Drugim riječima, redovan život započinjete dugom. Na našim prostorima to još uvijek nije "normalno", jer živimo s roditeljima do ranih 30-ih upravo zato da ne krenemo u život s dugom. Roditelji nam pomažu i prilikom studija i prilikom osamostaljivanja te će roditelj radije uzeti gotovinac, podmiriti školarinu, otplatiti kredit tijekom studiranja nego dopustiti da dijete započne život u dugu - kaže Travnikar.

Olakšice i poticaji

I u najvećim hrvatskim bankama - Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste banci - priznaju da udio studentskih kredita u ukupno odobrenim kreditima nije velik. U PBZ-u navode da je interes za tim kreditom "kontinuiran kroz godine s izraženim sezonalnim karakterom", jer povećani interes uglavnom bilježe početkom školske odnosno akademske godine, a u Erste banci kažu da u segmentu kredita za obrazovanje bilježe stabilne trendove posljednjih godina, no s obzirom na njihovu specifičnu namjenu udio u ukupnom broju kredita relativno je malen.

Iznos kredita za školovanje koje odobravaju banke na hrvatskom tržištu najčešće se kreće do 20-ak tisuća eura, neke banke nude i do 40 tisuća eura, s rokom otplate od 13 do 120 mjeseci.

Banke će kao prednosti studentskih kredita istaknuti brojne olakšice i poticaje, poput razdoblja počeka, kad se kredit počinje otplaćivati tek nekoliko mjeseci nakon završetka studija, činjenice da većina studentskih kredita ne zahtijeva jamce ili dodatne garancije, a određeni programi omogućuju djelomičan povrat duga ako student postigne izvrsne akademske rezultate ili ostane raditi u Hrvatskoj nakon diplome. Tu su i državne subvencije koje omogućuju fiksnu kamatnu stopu, koja ne varira tijekom otplate.