U petak će se u Saboru glasovati o vraćanju obveznog vojnog roka, nakon što je on, zbog velikog broja ročnika koji su optirali za civilno služenje, suspendiran 2008., a jučerašnja rasprava pokazala je da će to biti učinjeno većinom koja će uvelike nadmašiti dvotrećinsku.

Naime, uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja ne uživa potporu samo Možemo! i još nekih manjih stranka lijevo-liberalne oporbe. Postignut je, dakle, praktično politički konsenzus jer dvomjesečnu vojnu obuku, koja kreće početkom iduće godine, osim vladajuće koalicije, podržavaju i SDP i desna opozicija, opcije koje predstavljaju veliku većinu biračkog tijela.

Pacifizam ili oportunizam

SDP-ovi zastupnici u srijedu su iznijeli niz prigovora na izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ali to neće biti razlog da u petak budu protiv. Stav je SDP-a da se mora osigurati održavanje profesionalne vojske i jačanje pričuve te da se to ne može uz postojeći dragovoljni vojni rok.

- Svjesni smo nedovoljnih kapaciteta profesionalne vojske i pričuve. Bili bismo sretniji da je predloženi model sličniji norveškom. Nismo sretni ni ovako širokom definicijom razlika između raznih skupina mladih muškaraca u vezi s prednosti kod zapošljavanja. Također bi Zakon o civilnoj službi ipak trebao ostati izdvojen iz Zakona o obrani, ovo što će sada biti novina je poslije 22 godine. Vizija razvoja Oružanih snaga takva je da bi se i bez geopolitičke situacije moralo nešto napraviti da ne bismo ostali bez profesionalne vojske i stoga nemamo primjedbi na temeljno vojno osposobljavanje - rekao je Arsen Bauk uime Kluba zastupnika SDP-a.

Njegova je procjena da se mladi nisu odlučivali za civilno služenje zbog pacifizma nego oportunizma te da im vojni rok zapravo nije neprihvatljiv. Druge lijeve i centrističke oporbene stranke rezervirane su prema gotovo svim aspektima povratka vojnog roka. Već i u odnosu prema samoj motivaciji Vlade.

- Nismo li čuli od premijera da naša vojska neće ići u Ukrajinu, zašto se onda uvodi vojni rok? Koje to napetosti u Europi to traže od nas? Jesu li nam možda prijetnja susjedi, Srbi - pitala je Dalija Orešković, no odgovor nije dobila.

Potencijalno diskriminirajući zakonski učinci za mladiće koji bi, umjesto na vojnoj obuci, tri mjeseca proveli u civilnoj zaštiti ili četiri mjeseca na određenim poslovima u jedinicama lokalne samouprave, kao i prednost u zapošljavanju onih koji bi prošli temeljno vojno osposobljavanje, dobili su najviše prostora u kritikama opozicije.

- Želimo li Hrvatsku koja mlade uči samo poslušnosti ili ih uči odgovornosti? Želimo li društvo koje ponos mjeri po uniformi ili ga gradi na solidarnosti, znanju i radu? Ne tražimo od djece da marširaju, nego da surađuju. Mladi ne trebaju rovove, nego radna mjesta, šansu da stvaraju, a ne da se pokoravaju. Vojni rok neće stvoriti ljubav prema domovini jer se ona ovako nameće - istaknuo je Marin Živković iz Možemo!

Beneficije i diskriminacija

Anušić je bio zasut brojnim sličnim pitanjima o najizraženijim prijeporima koji prate ključan projekt njegova resora.

- Obvezu prema državi mora svatko od nas imati. Ne možemo očekivati samo da će nam ova država dati prava koja jednostavno nemaju više nikakvog ni smisla. Mora postojati obveza pojedinaca, mladih ljudi prema državi u kojoj žive, u kojoj rastu i u kojoj će sutra imati obitelj. Cilj ih je beneficijama potaknuti na temeljno vojno osposobljavanje, odnosno da ne iskažu prigovor savjesti. Nije svako dovođenje u nejednak položaj nužno diskriminacija. Ovakve odredbe su i u drugim posebnim zakonima, primjerice Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata - naglasio je Anušić.

SDP-ov zastupnik Denis Kralj ga je, s jasnom aluzijom, upitao hoće li 2028. na javnom natječaju u Ministarstvu vanjskih poslova loš kandidat koji je odslužio vojni rok imati prednost u odnosu prema izvrsnom pravniku koji to nije zbog anemije i što će s potonjim biti "ako znamo da je mjesto premijera popunjeno". Anušić mu je strpljivo pojasnio da će kandidat sa završenim temeljnim vojnim osposobljavanjem biti u prednosti jedino u slučaju da je jednako kvalitetan kao konkurent. 

PIXSELL