Liječnici su spremni na kompromis o plaćama, ali traže uređenje sustava
Komu je u interesu očuvati nered u zdravstvenom sustavu, pita čelnica HLS-a
Ponuda Vlade sindikatima javnih službi od 1 posto povećanja plaća iznenadila je njihove predstavnike i označila početak tvrdih pregovora do službenog prijedloga proračuna za 2026. godinu, koji je upravo u izradi.
Riječ je o pregovorima o osnovici za izračun plaća za više od 245.000 zaposlenih, a sindikati pritom traže nemalo povećanje od 12 posto. Premijer Andrej Plenković poručio je jasno da je prošlo vrijeme rapidnih povećanja plaća, a na rebalansu proračuna za ovu godinu vidjelo se da je deficit dosegnuo maksimalno visoki limit i jasno je da je 12 posto povišice javnim službama u ovom trenutku - znanstvena fantastika.
Konkretni prijedlozi
Ipak, sindikati neće lako odustati, a glavni argument im je ono očito - inflacija od 4,5 posto. Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić podsjeća da je u pregovorima 11 sindikata, i svi su odlučili biti solidarni.
- Pregovori su tek započeli, i jasno je da između jedan posto ponuđenog od Vlade i 12 posto koje tražimo mi, postoji velika razlika. Bit će više krugova pregovora, razgovarat ćemo i nadam se pronaći zdravi kompromis. No, osim spomenutog TKU, mi liječnici već dulje od godinu i pol čekamo nastavak i završetak pregovora za granski kolektivni ugovor - još od COVID-a to stoji, ministrica Irena Hrstić ne želi se očitovati o nastavku pregovora, a problemi koji su godinama stavljani pod tepih u konačnici najviše štete pacijentima i izjedaju cijeli sustav zdravstva. Ti problemi neće se riješiti sami od sebe. Upravo suprotno. Uostalom, više od 3.000.000 evidentiranih prekovremenih sati liječnika, apsurd različite cijene rada u veljači i kolovozu, nepostojanje obvezujućih normi koje je liječnik u javnom sustavu dužan odraditi, primjeri su koji ilustriraju nered u zdravstvenom sustavu. Vrijeme je krenuti s uvođenjem reda. Napokon imamo razdoblje bez izbora na vidiku, sad možemo napraviti nešto dobro, podići standard usluge u javnom zdravstvu, kaže ona.
Ističe da Hrvatska ima stareću populaciju, potrebe za zdravstvenom uslugom su realno sve veće, a imamo nered, ozbiljnu "rupu" sa sustavom specijalizacija i nedostatkom liječnika, mladi odlaze ne samo u inozemstvo nego i u privatne zdravstvene ustanove - kaže.
- Uvjerena sam da nemamo luksuz više čekati da se zdravstvo samo uredi, naši konkretni prijedlozi su na stolu već godinu i pol, pa se sad postavlja pitanje komu je u interesu očuvati nered u zdravstvenom sustavu - poručuje.
Pritisak
Ministar rada Marin Piletić poručio je kako kako je samo u prvih osam mjeseci ove godine prosječna plaća u državnim i javnim službama narasla za gotovo 7 posto, i da je to dovoljno. Očito, proračun je na rubu, a Čulinović-Čaić to komentira pomalo ironično. "Koliko stignem pratiti vijesti, primjećujem da smo uspješni, naša ekonomija raste već više od 18 kvartala zaredom, pri vrhu smo s gospodarskim rastom u EU-u, pa stoga mislim da ipak nije tako crno u proračunu. Kao što sam spomenula, bit će još krugova pregovora. Kad smo kod proračuna, nije pitanje ima li novca, nego kako se distribuira jer tu se vidi koji su prioriteti", kaže.
- Želimo postići da sustav urednije funkcionira. Zdravstvo je uz školstvo najveći sustav u državi, direktno utječe na kvalitetu naših života i nemamo luksuz prepustiti sustav neredu. Utoliko čudi što ministrica Hrstić, koja jako dobro zna kakvo je stanje, uopće ne odgovara na naše upite oko nastavka pregovora - kaže ona.
Ne želi komentirati činjenicu da su plaće u privatnom sektoru danas oko 30 posto manje nego u javnom nakon posljednjih velikih povećanja tijekom dvije godine. Kaže da je nezahvalno govoriti o prosjecima jer vrlo često to zamagli stvarnu sliku. "Ima onih u privatnom sektoru koji zarađuju više, no istina je da porast plaća u javnom sektoru stavlja pritisak na privatni sektor. Kao predstavnica liječničkog sindikata mogu govoriti o liječnicima, a tu se radi o vitalnoj djelatnosti za cijelo društvo. Ako želimo zadržati liječnike u javnom sektoru i u Hrvatskoj, nužno je stimulirati ih. Ipak, ključna stvar nije kolika je plaća, nego koliko se napravi, a prijedlozi koje HLS nudi idu upravo u smjeru uređenja sustava", tvrdi.