Mogu li jadranski otoci i ruralna područja postati hrvatske plave zone? Ako je suditi prema subotnjem izlaganju ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, na kongresu o zdravstvu u ruralnim regijama "Puls periferije", očito mogu, ali pod uvjetom da se lokalnom stanovništvu omogući bolji opseg i dostupnost zdravstvene zaštite. Capak se, naime, u svojem izlaganju referirao na Dana Buettnera, američkog istraživača dugovječnosti, koji promovira tzv. plave zone te njihovu životnu filozofiju i praksu koja rezultira najvećim udjelom stogodišnjaka, a inicijalno se radilo o pet otoka u svijetu, među kojima su talijanska Sardinija i Okinawa u Japanu.

- Jedan od prvih elemenata koji utječe na reformu zdravstva je demografija. Tako je na našim otocima manje djece, a više osoba starijih od 65 godina u odnosu prema kopnu. Pritom epidemiološke studije pokazuju dulje očekivano trajanje života, ali i niz zdravstvenih poteškoća - od veće pojavnosti prekomjerne težine, hipertenzije, poremećaja mentalnog zdravlja i rijetkih bolesti. No otočani su tjelesno aktivniji, češće konzumiraju ribu i maslinovo ulje koje se koristi čak pet puta više nego na kopnu. Ipak raste konzumacija crvenog mesa i gotovo je ista kao na kopnu. Hipertoničari se manje liječe nego na kopnu i kontrola bolesti je slabija. Broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti manji je nego na kopnu, no kad se sagledavaju bolnički posjeti i otpusna pisma, oni su jednaki kao na kopnu - kazao je Capak.

PIXABAY

Izazovi na terenu, posebice u udaljenim mjestima, brojni su, a kao osnovni problem navodi se nedostatak zdravstvenog kadra. To možda najbolje ilustrira primjer Ličko-senjske županije. Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Ličko-senjske Dubravka Rukavina ističe kako ta regija stipendira zdravstveni kadar, no kao sve županije i imaju problem s kadrom. Ipak, u suradnji s ravnateljima zdravstvenih ustanova osigurava da svi stanovnici imaju zdravstvenu zaštitu.

Kako je kazala Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva, zdravstvena administracija očekuje suradnju s lokalnim zajednicama koje prije nije bilo u mjeri kakva je danas.

- Jedan velik dio stimulacije nisu plaće, nego uvjeti rada, i tu je jedan od važnih segmenata opremanje prostora, a Ministarstvo zdravstva osiguralo je novi velik iznos sredstava koji je usmjeren isključivo na ruralna područja. Ranije su takva sredstva županije prije raspoređivale kako su htjele, no Europska unija je uvjetovala da se sadašnjih 59 milijuna eura usmjeri upravo na ruralna područja - istaknula je Kramarić.

I drugo izdanje ovog kongresa istaknulo je prijedlog da se liječnicima na ruralnim područjima poveća plaća za 30 posto, a da se o tome razmišlja u Ministarstvu zdravstva potvrdila je i Kramarić dodajući kako ta razmišljanja potkrepljuju i inozemna iskustava pa tako obiteljski liječnik u Norveškoj ima veću plaću od bolničkog liječnika.

- Broj liječnika u Hrvatskoj je unutar prosjeka Europske unije, no liječnika nam nedostaje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u ruralnim područjima. Slažem se da je edukacija stimulativni model, ali liječnika koji ne radi u velikom gradu, moramo više platiti i dati mu smještaj - rekao je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković. Dok se to ne riješi, prema njegovu mišljenju, imat ćemo kao zemlja u cijelosti relativan nedostatak liječnika koji diktiraju ruralne sredine, a ne veći centri u kojima je liječnika dovoljno.