Premijer Andrej Plenković poručio je sindikatima javnih i državnih službi, koji traže rast plaća od 12 posto u idućoj godini, da “treba prevladati osjećaj za realnost”, ocijenivši da su očekivanja sindikalnih predstavnika dosta velika.

- Nakon velikog povećanja plaća prije godinu i pol dana i ukupnog rasta osnovice za 48 posto, kao i niza drugih materijalnih prava, dolazimo u fazu kada po nama treba prevladati osjećaj za realnost ukupne slike proračuna - rekao je Plenković u četvrtak na sjednici Vlade.

Podsjetio je da je ministar rada Marin Piletić u srijedu nastavio pregovore sa sindikatima javnih i državnih službi o dodatku temeljnog kolektivnog ugovora od kojih sindikati imaju dosta velika očekivanja, a na kojemu je sindikatima predložio rast plaća od jedan posto od prvog rujna iduće godine te povećanje naknade za novorođeno dijete u visini pune proračunske osnovice, kao i terenski dodatak na 30 eura. Podsjetimo, zahtjev sindikata o rastu osnovice za 12 posto Vladi nije prihvatljiv, rekao je Piletić nakon sastanka, dodavši da Vlada toliki trošak ne može planirati u proračunu za iduću godinu.

Lijekovi i Hitna

Uz 80 milijuna eura koji su već odobreni za podmirenje dijela duga veledrogerijama, Vlada će do kraja godine rebalansom proračuna veledrogerijama osigurati dodatnih 150 milijuna eura, najavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić. Veledrogerije su, podsjetimo, zatražile hitnu intervenciju države od 500 milijuna eura s obzirom na galoprirajući dug bolnica koji je premašio 800 milijuna eura, od čega samo na dospjele, a nepodmirene obveze otpada čak 600 milijuna. Nakon planiranih uplata ostat će oko 300 milijuna eura obveza, a ministrica očekuje da će “u partnerskom dijalogu” pronaći rješenje koje će dugoročno stabilizirati sustav. Kaže da je od veledrogerija dobila pozitivne reakcije te da su svjesne da se problem star 30 godina ne može riješiti preko noći. Ovakav joj način funkcioniranja nije prihvatljiv, a od veledrogerija je zatražila da joj “daju malo vremena” da riješi problem dugovanja.

Komentirala je prosvjed djelatnika Hitne pomoći koji traže povratak beneficiranog radnog staža ukinutog 1998. godine. Podsjetila je da je nezavisno stručno tijelo izradilo elaborat u kojem se zaključuje da je neosporno da je rad u hitnoj medicini zahtjevan, ali da s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, nema uvjeta za beneficirani radni staž. Umjesto beneficiranog radnog staža, Hrstić smatra da je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini. Djelatnicima Hitne pomoći koji prosvjeduju poručila je da je “idelano vrijeme za pregovaranje” te da se kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radi na uvjetima rada u toj djelatnosti.

Upisi u vrtić

Djelatnici hitne pomoći poručili su da “nema odustajanja” i da su spremni ići i do Bruxellesa, pri čemu su optužili HZJZ jer je odbio sindikalni elaborat i time onemogućio izmjene zakona kojima bi se djelatnicima hitne vratilo pravo na beneficirani radni staž.

Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojima će u državnom proračunu i dalje biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine.

Predlaže se i ukidanje dosadašnje odredbe prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće, jer je u praksi to dovodilo do smanjenja broja dostupnih mjesta u jaslicama i otežavalo upis djece ranjivih skupina mlađe dobi, pojasnio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs dodavši da se prednost pri upisu u vrtić proširuje i na djecu nezaposlenih hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Također, dodatno se uređuje i mogućnost zapošljavanja u vrtićima učiteljima koji završe posebni program na visokom učilištu kao i majkama koje se nalaze u obiteljskim i socijalnim poteškoćama, a ne predstavljaju rizik za djecu.