Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu iz Hrvatskog sabora kako njegova Vlada, za razliku od onih koji u svakoj krizi traže razdor, a ne rješenja, traži zajedništvo, stabilnost i napredak.
"Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću“, rekao je premijer podnoseći Saboru Godišnje izvješće o radu svoje Vlade, drugo u trećem mandatu njegove Vlade, a ukupno deveto otkad je premijer.
Vlada ne smatra da je riješila sve probleme, da je sve što radi idealno, ali trudi se da građani žive bolje, da gospodarstvo bude otpornije, rekao je premijer.
Oporbi, koja je koristeći formu zahtjeva za stankom, kritizirala rad Vlade, spočitavajući joj da u krivom smjeru vodi državu i da zapravo ne zna kako se u njoj živi, odgovorio je da to nije točno.
Netko tko ima čast voditi Hrvatsku devet godina, sigurno zna kako se u njoj živi, rekao je Plenković.
Godišnje Izvješće je strukturirao na pet prioriteta Vladina Programa: na gospodarski snažnoj i otpornoj Hrvatskoj, na Hrvatskoj koja potiče demografski oporavak i socijalnu uključenost, na digitalno naprednoj i obrazovanoj Hrvatskoj, na zelenu i održivu Hrvatska, te na sigurnu i međunarodno uvaženu Hrvatsku.
Nezaposlenost spuštena na razinu od oko četiri posto
Plenković se pohvalio odličnim rezultatima na tržištu rada, ističući kako je nezaposlenost spuštena na povijesno nisku razinu od oko četiri posto.
Nezaposlenost je spuštena na povijesno nisku razinu od oko četiri posto, dok je broj nezaposlenih smanjen na oko 76 tisuća, rekao je premijer, podnoseći zastupnicima Godišnje izvješće Vlade, na početku 10. godine mandata.
Pohvalio se i "drastičnom" promjenom omjera zaposlenih i nezaposlenih u odnosu na 2016., kada je sastavio svoju prvu vladu.
Dok smo 2016., na početku prvog mandata, na jednu nezaposlenu osobu imali četiri zaposlena, danas je omjer 1:23, istaknuo je.
Otvoreno je, naglasio je, preko 300 tisuća novih radnih mjesta pa danas imamo rekordnih milijun i 780 tisuća osiguranika.
Kao dva velika problema u društvu označio je inflatorne pritiske, gdje istaknuo je, očekuje veću ulogu HNB-a, te priuštivo stanovanje za mlade.
Na tome radimo, to mora pomoći mladima i mladim obiteljima da čim prije stanu na noge, riješe stambene pitanje, zasnuju obitelji, ostanu u Hrvatskoj, kazao je.
Rast 18 uzastopnih kvartala prema stopama među najbržima u EU-u
Hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, među najbržim stopama u Europskoj uniji, a za ovu godinu očekuje se rast na godišnjoj razini od 3,3 posto, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković koji je u Hrvatskom saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade.
Kaže da je BDP po stanovniku dosegnuo 77 posto prosjeka EU-a, a do kraja Vladina mandata cilj je premašiti 80 posto.
Kao sliku, prema njegovim riječima odgovorne fiskalne politike, naveo je zadržavanje deficita ispod tri posto i smanjenje javnog duga na 56,9 posto BDP-a.
Spomenuo je i da tri vodeće rejting agencije - Fitch, Moody’s i Standard & Poor’s, drže rejting Hrvatske u investicijskoj kategoriji A.
Očekuje da će iduće godine Hrvatska postati članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Kada je riječ o plaćama, kaže da je od 2016. minimalna bruto plaća porasla za 134 posto, prosječna plaća za 92 posto, medijalna plaća za 90 posto i prosječne mirovine za 93 posto.
Otvoreno je, dodaje, preko 300 tisuća novih radnih mjesta pa je danas u Hrvatskoj rekordnih milijun i 780 tisuća osiguranika i povijesno niska razina nezaposlenosti od oko četiri posto, sa 76 tisuća nezaposlenih, a omjer nezaposlenih i zaposlenih je 1:23, u odnosu na 1:4 u 2016. godini.
Podsjetio je i na državne pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog covida, inflacije i energetske krize vrijedne ukupno 8,5 milijardi eura. Tvrdi da je zahvaljujući tome očuvana socijalna kohezija i zaštićeni najranjiviji.
Neopravdano bogaćenje na krizi
"Ograničenjem cijena struje, plina, goriva i osnovnih namirnica spriječili smo pad životnog standarda i očuvali kupovnu moć građana", rekao je Plenković i dodao kako nije u redu da se pojedini trgovci, dobavljači, građevinski sektor i drugi neopravdano bogate na krizi i na pomoći koju je država osigurala svima.
Govoreći o poreznim rasterećenjima, spomenuo je da je proveden akcijski plan smanjenja parafiskalnih nameta u vrijednosti 135 milijuna eura.
"Pozitivno je da su u 2024. poduzeća ostvarila rekordne prihode od 170 milijardi eura i rekordnu dobit od 10 milijardi eura", rekao je Plenković.
Istaknuo je i rast industrijske proizvodnje od 3,6 posto u prvih osam mjeseci ove godine te rast robnog izvoza za 4,2 posto u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, a pritom izvoz prerađivačke industrije raste 5,5 posto.
Plenković kaže i da je Hrvatska sigurno i predvidljivo mjesto za strana ulaganja te da je put u povijesti inozemni dug države manji je od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.
Vlada je prema njegovim riječima štednju aktivirala u korist razvoja, kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa pri čemu su građani podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura.
Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kaže Plenković.
Dobra turistička godina, veliki prometni projekti, energetska sigurnost
Važna gospodarska grana u Hrvatskoj ostaje turizam, kaže premijer i navodi da dosadašnji dio turističke godine pokazuje dobre rezultate, s 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, koji su rezultirali i rekordnim prihodima.
Pozvao je na odgovorno formiranje cijena u turizmu.
Govorio je i o nizu prometnih projekata kao što su obnova i modernizacija Tunela Učka, ulaganja u luke, obilaznice itd. Prioritetnom je označio izgradnju ceste Omiš - Split. Nije zadovoljan brzinom investicija u željeznice i kaže da bi ih trebalo ubrzati.
Plenković je istaknuo da je zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku, osigurano dovoljno plina za Hrvatsku i susjede.
Govoreći o poljoprivredi, rekao je da je cilj osigurati prehrambenu samodostatnost.
Do konca mandata Zakon o starijim osobama
Najavio je i da će njegova Vlada do kraja mandata donijeti Zakon o starijim osobama kako bi se cjelovito uredila prava i usluge treće dobi.
Donijet ćemo ga u dijalogu sa strankama umirovljenika, maticom i sindikatima, rekao je premijer podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće Vlade.
Osvrnuo se i na kritike o sporom rješavanju zahtjeva za dobivanje inkluzivnog dodatka.
Pokrenuto je gotovo 350 tisuća postupaka, a riješeno više od 240 tisuća, više od 185 tisuća građana već prima inkluzivni dodatak, rekao je.
Primaju više nego su primali ranije (prije objedinjavanja prava), nitko neće biti u gorem položaju nego prije, nitko, poručio je premijer.
Prvi put inozemni dug države manji od štednje građana i poduzeća
Premijer Andrej Plenković pohvalio se u srijedu kako je prvi put u povijesti Hrvatske inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.
Građani trenutno drže 8,5 posto hrvatskog javnog duga, tj. 4,45 milijardi eura, što je potvrda povjerenja u vođenje javnih financija, rekao je Plenković podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće Vlade, deveto od kad je premijer.
Naveo je kako je država štednju građana aktivirala u korist razvoja - kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa.
Građani su podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura, a usto je otvoreno 52 tisuća novih računa u Središnjem klirinškom društvu (SKDD-u), čime je unesena nova dinamika na tržište kapitala. Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kazao je.
U tome je najvažnije povjerenje, građani svoju štednju iz komercijalne banke ulažu u državu, a to govori da vjeruju kud država ide, rekao je premijer.
Oporba kaže da premijer nema veze sa stvarnošću
Nekoliko saborskih klubova zastupnika, uoči godišnjeg izvješća o radu Vlade premijera Andreja Plenkovića, zatražilo je u srijedu stanke, prozvavši ga da manipulira podacima, frizira statistiku i da nema veze sa stvarnošću. HDZ uzvraća da je 10 godina mandata potvrda uspjeha Vlade i povjerenja građana.
Nikola Grmoja (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića ) poručio je premijeru da je u devet godina Hrvatsku pretvorio u zemlju nesigurnosti, korupcije i duboke nepravde, da je otvorio vrata stihijskom uvozu radne snage i nije zaustavio ilegalne migracije.
Spomenuo je i inflaciju koja je, tvrdi, najveća u tri desetljeća. Spomenuo je i rodnu ideologiju, te da je otvorio vrata ideološkim eksperimentima nad našom djecom. Kada je riječ o korupciju, Grmoja je pak slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša nazvao "najogavnijim" dosad.
Mirela Ahmetović (Klub SDP-a) kazala je da ćemo slušati izlaganje o radu premijera ”koji nosi medalje Uskokovih optuženika i osuđenika, Sanadera, Kuščevića, Žalac, Horvata, Aladrovića, Miloševića, Banožića, Dabre i najnovije i najogavnije Beroša”. Tvrdi da će se služiti friziranom statistikom i manipulirati brojkama.
„Svakodnevno govori o rastu plaća, a ne govori o rastu siromaštva po kojem smo najgori u eurozoni”, kazala je.
„Zato njegovo izlaganje, u kojem ćemo slušati samohvale o BDP-u, kreditnom rejtingu, eurozoni i Schengenu, poštenom građaninu, blokiranima i onima na rubu siromaštva te onima koji nisu dočekali inkluzivni dodatak, vrijedi koliko i papir na kojem je ta lažna statistika”, ocijenila je Ahmetović.
I Sandra Benčić (Možemo!) ustvrdila je da slika stvarnosti koju će premijer predstaviti fotošopirana.
Kaže da neće, primjerice, govoriti o radničkim obiteljima kojima danas, nakon 10 godina Plenkovića na vlasti, trebaju raditi 4 godine duže za medijalnu plaću da bi si mogli priuštiti stan, kojima medijalne plaće ne pokrivaju ni osnovne troškove prehrane i stanovanja. „To je Plenkovićeva Hrvatska”, rekla je.
Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP) rekla je da Plenković gleda na svijet naočalama prema kojima se u Hrvatskoj bolje živi, u kojoj nema inflacije, teče med i mlijeko. „To nije realna i stvarna Hrvatska”, istaknula je.
Sadržaj koji slijedi nema veze sa stvarnim ljudima i događajima, dodao je Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika).
Ante Sanader (Klub HDZ-a) uzvratio je da je deset godina mandata ove Vlade potvrda uspjeha Vlade i povjerenja građana u nju.
„Izvješće se temelji na argumentima, a svaki ozbiljan političar koji želi dobro hrvatskom narodu, trebao bi pomoći hrvatskoj Vladi a ne floskulama i blatom nabacivati se bez argumenata”, poručio je.
Saborski HDZ oporbi: Pokazatelji koje je iznio premijer nisu PR, činjenica su
Saborski HDZ odbacio je u srijedu ocjene oporbe da Godišnje izvješće Vlade i dobri rezultati kojima se pohvalio premijer nemaju veze sa stvarnošću, da su običan PR te poručio da su izneseni pokazatelji činjenice i da iza svega stoje godine napornog rada.
Oporba samo traži način da ospori vladine uspjehe, kazao je Ante Sanader (HDZ), parafrazirajući uzrečicu 'sve ti mogu oprostiti, ali uspjeh nikako'.
Vladini uspjesi, a posebno podrška naroda na izborima, tri puta za redom, najveći su kompleksi, poručio je oporbi u saborskoj raspravi o Godišnjem izvješću Vlade.
Ponovio je niz pokazatelja koji, istaknuo je, govore da Vlada dobro radi - od rasta BDP-a po stanovniku preko rasta zaposlenosti do toga da je Hrvatska spremna za ulazak u OECD.
Mislite da je to zato jer im se svidio Andrej Plenković, smršavio je malo, pa će nam dozvoliti ulazak, ironizirao je te naglasio kako je taj ulazak rezultat napora i aktivnosti ljudi koji su radili na tom projektu.
I Ivica Kukavica (DP) zadovoljan je postignutim, iako kaže uvijek može bolje. Nezadovoljan je zbog inflatornih pritisaka i drži da bi HNB morala odraditi svoju zakonsku zadaću. Hvali ulaganje u sport, demografiju, obranu, vraćanje temeljnog vojnog osposobljavanja.
Sasvim drugačiji pogled na rad Vlade i premijerovo Izvješće ima Marijana Puljak (Centar). Kaže da je premijer iznio „samohvalni pregled“ rada Vlade, prepun brojki i optimističnih slogana, ali da građani znaju da se iza tih brojki krije sasvim druga stvarnost - stvarnost nepravde, nejednakosti i beznađa.
Puljak: Hrvatska se vodi korupcijom i klijentelizmom
„Govorite da se Hrvatska vodi optimizmom, radom i povjerenjem, ali građani znaju da se Hrvatska danas vodi korupcijom, klijentelizmom i stranačkom podobnošću“, poručila je premijeru.
Zvonimir Troskot (Most) proziva Vladu da se naziva demokršćanskom, a uvela je kategoriju roda i niz zakona u školstvo na koju se danas naslanja LGBTIQ propaganda. Tko je otvorio vrata toj ideologiji, tko je ratificirao Istanbulsku konvenciju?, upitao je.
Ustvrdio je i kako se „sustavno ubijanje hrvatskog nacionalnog identiteta provodi kroz kulturu“, kako sama Vlada financira filmove poput „15 minuta masakra u Dvoru“ ili knjiga poput „Krajina“ koji su "klasična srbočetnička propaganda, proizvod financiran hrvatskim novcem kroz Ministarstvo kulture, a rađen protiv hrvatske istine".
Borba protiv ukupne nejednakosti u društvu i borba za funkcionalnost institucija ostaju zadaća svih, a posebno Vlade, poručio je Milorad Pupovac (SDSS).
Suglasio se da Hrvatska u posljednjih devet godina prolazi razdoblja „relativne, a ponekad i zapažene političke stabilnosti“ te priznao da održavati tu stabilnost, uz održavanje temeljnih ustavnih vrijednosti, nije laka vještina.
Uz inflaciju i rast cijena, koji su ozbiljan problem, pozornost skreće i na pitanje jednakosti građana. Građani ukupno štede oko 35 milijardi eura, s tim da 30 posto štedi do 100 eura, onih koji posjeduju 72 posto štednje je 10 posto, a među najbogatijima, onima koji imaju više od milijun eura štednje, je dva posto građana, naveo je te se upitao je li normalno da su tolike razlike među građanima i da je tolika štednja neaktivirana.
