U rebalansu proračuna koji uskoro ide pred Sabor planirani manjak na razini opće države predviđen je na nešto manje od 2,7 milijardi eura, ili 2,9 posto BDP-a, umjesto inicijalno planiranih 2,4 posto. Jedan od razloga tog minusa su i lokalni proračuni, čiji su rashodi jako rasli, pa im nedostaje čak 350 milijuna eura od planiranoga za ovu godinu. Odnosno, planiran je bio rast prihoda od 500 milijuna više nego prošle godine, a ostvaren je manjak od 350 milijuna.

Izgleda da je stvar bila u enormnoj potrošnji, najvjerojatnije vezano uz lokalne izbore koji su održani na proljeće. Očito, lokalne vlasti gurale su ovo proljeće rokove za velike investicije, iako EU novac nisu povukli do kraja, pa su sami morali plaćati svoje velike projekte, a rasle su i plaće - ne samo gradonačelnika i župana koji su pratili rast dužnosničkih plaća na razini države, nego i svih mogućih komunalnih službi.

Analiza koju je napravio Ekonomski institut Zagreb (s podacima do kraja 2024. godine) pokazuje da čak trećina proračuna u samoupravi, najviše malih općina, ovisi o pomoći države. Prošle godine općine, gradovi i županije ostvarili su ukupno 6,581 milijun eura ukupnih prihoda u svojim proračunima. Općine su uprihodile 1,218 milijuna eura, gradovi 4,319 milijuna, a županije tek 1,043 milijuna eura. To je bilo povećanje od 12 posto u odnosu prema prethodnoj godini, zbog niza zakonskih izmjena u korist samouprave te čak 73 posto više u odnosu prema 2020. Prihodi županija čak su u omjeru najviše rasli zbog izmjena zakona njima u korist, no i dalje su ispod prihoda općina i gradova.

U tom razdoblju promijenjena su tri ključna zakona - riječ je o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o financiranju JLS i Zakonu o lokalnim porezima. Najveće promjene unesene su u Zakon o porezu na dohodak, i čini se da je ukidanje prireza, a uvođenje ovih novih zakona ipak donekle oštetilo lokalne budžete. Naime, tek je 300 od 550 jedinica odlučilo supstituirati taj prihod. Kad je riječ o prihodima od poreza na dohodak, izračun kaže da su općine u 2024. ostvarile ukupne prihode u iznosu od 1,218 milijuna eura, što je povećanje od 112,3 milijuna eura, ili 10,2 posto u odnosu prema 2023. Dakle, za stjecanje proračunskih prihoda sve općine i gradovi nisu uveli sve zakonom utvrđene lokalne poreze. Najveći broj općina i gradova uveo je porez na potrošnju, njih 517. Porez na korištenje javnih površina uvelo je samo 356 općina i gradova. Paušalni porez od turizma uveden je u 491 općini i gradu.

Najveće povećanje zabilježili su prihodi od poreza na dohodak, koji su povećani za 128 milijuna eura, ili 33,1 posto, pa se njihov udio u ukupnim prihodima povećao s 39,1 posto u 2023. na 49,3 posto u 2024. Povećanju ostvarenih prihoda u proračunima općina, gradova i županija u 2024. u odnosu prema prethodnoj godini, najviše je pridonio rast prihoda od poreza na dohodak koji je posljedica snažnog i kontinuiranog rasta brutoplaća, usprkos smanjenju broja novozaposlenih. Zaposlenih je oko 1700 manje nego prije, no praćenje trenda rasta plaća na državnoj razini na kraju se odrazilo i na plaće u JLS-u.

Ono što je, međutim, fascinantno s obzirom na to koliko se trošilo u izbornoj godini, jesu podaci o pomoćima za samoupravu - prema Ekonomskom institutu pomoći su vrsta prihoda koja se s porezom na dohodak izmjenjuje na prvom, odnosno drugom mjestu po važnosti u općinskim proračunima. Udio prihoda od pomoći u 2024. godini iznosio je 32,5 posto, a u 2023. godini čak 36,3 posto ukupnih općinskih proračunskih prihoda. n