Naknade za dugotrajna bolovanja koja pokriva HZZO, a nedavno su korigirane za 76 posto, dnevno koristi gotovo 40.000 ljudi. Njihov je broj u porastu, pa je tako prosječan broj osiguranika koji su na bolovanju dulje od 42 dana, u prvih šest mjeseci 2025. godine iznosio 39.536. Za usporedbu, u svibnju prošle godine dnevno je na dugotrajnom bolovanju bilo 31.325 radnika.

Mnogi među njima ne mogu se vratiti na posao jer čekaju neku dijagnostičku pretragu ili terapiju. Ministrica Hrstić obećala je prioritetne termine za takve pacijente, no liječnici svjedoče da u tom pogledu ništa nije ubrzalo.

Mjesečno 20 mil. eura

Prema podacima HZZO-a, u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine zabilježen je porast dnevnog broja radnika na bolovanju u visini od 10,7 posto. No taj je porast, kad je o dugotrajnim bolovanjima riječ, još i veći te prelazi 20 posto. Svakog mjeseca HZZO za ova bolovanja iz svog budžeta izdvaja 20 milijuna eura. Najčešći su uzrok tako dugih bolovanja mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno–koštanog sustava i vezivnoga tkiva, što znači različite križobolje i drugi problemi s kralježnicom i zglobovima. Zanimljiv je podatak o trajanju najduljeg bolovanja koji su u posljednjih deset godina zabilježili u HZZO-u: jedan je osiguranik na bolovanju proveo čak 5431 dan, ili punih 14,8 godina!

Dugim bolovanjima razlog je priroda bolesti, ali nerijetko im kumuju i liste čekanja i spora vještačenja preostale radne sposobnosti, svjedoče liječnici, koji bi često rado ubrzali dijagnostiku i liječenje svog pacijenta, ali im sustav to jednostavno ne dopušta.

- Kad je prema ocjeni izabranog doktora zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje obavlja, kao i kada privremena nesposobnost za rad traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze, izabrani doktor dužan je osiguranika sa svom propisanom dokumentacijom uputiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će zahtjev za ocjenu radne sposobnosti uputiti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, čije će nadležno tijelo vještačenja obvezno donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora - objašnjavaju proceduru u HZZO-u.

PIXSELL

Pitanje etike

- Neke bolnice uopće ne nude moguće termine, pa ispadne da nemaju liste čekanja. Sad smo imali gospođu koja je dobila termin za MR kralježnice u kovolozu 2026. Kad smo poslali e-mail i tražili da se ubrza, dali su joj termin već u studenom. Za UZV dojke čeka se godinu dana. U nekim bolnicama uopće ne možete naručiti gastroenterologa, gastroskopiju, kardiologa... - kaže Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM).

No u KoHOM-u ne smatraju da bi radnici na dugotrajnom bolovanju trebali imati prioritet u naručivanju. “Pitanje je koliko je to etično. Na bolovanju si, a netko drugi tko nije u radnom odnosu, dobit će kasniji termin”, objašnjava čelnica KoHOM-a.

- Fizikalna terapija čeka se mjesecima. Tu bi bilo etično ako je netko upravo prošao operaciju ili nekakvu traumu da dođe na red prije nego netko tko na terapiju ide jednom godišnje zbog sindroma bolnih leđa. Kod naručivanja to ne možemo označiti, raniji termin može se dobiti jedino ako se u bolnicu ode osobno - upozorava liječnica.

Obiteljski liječnici i dalje zazivaju povratak liječničkih povjerenstava za dugotrajna bolovanja jer se tako dijeli odgovornost.

- Ne želimo biti policajci, neka i osiguravatelj bude uključen u tu proceduru - poručuju.