Nedostatak pedijatara dugogodišnji je problem koji se ne može riješiti Nacionalnim planom specijalizacija, jer se ta struka već godinama urušava, a manjak je toliki da ga je nemoguće nadomjestiti jednim dokumentom, upozoravaju iz Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora.

Šibensko-kninska županija jedna je od sedam županija u kojima nedostaje više od 40 posto pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a kritično je stanje i u Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji. Statistike kažu da sva djeca u Hrvatskoj nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi, dok prosječno na jednog primarnog pedijatra dolazi čak 1398 djece. U posljednjih 18 godina manjak pedijatara popeo se sa 12 na čak 31 posto.

- Ovakav manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti narušava njezine osnovne postulate: dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost. Posljedice su višestruke. Neka djeca ostaju bez svog primarnog liječnika pedijatra, nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene, pedijatri postaju i fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive. Također se ne provode mjere prevencije bolesti, što ima dalekosežne posljedice - upozorava prof. dr. Aida Mujkić, predsjednica HPD-a. Osim toga, podsjeća, zbog manjka primarnih pedijatara postoji i rizik od zakasnjelih dijagnoza i liječenja. Takva situacija opterećuje bolničke hitne službe, a u konačnici imamo skuplju zdravstvenu zaštitu s lošijim ishodima. Ako se hitno ne poduzmu mjere za promjenu ovakvog stanja, posljedice za život i zdravlje djece mogle bi biti vrlo ozbiljne, upozorava Mujkić.

Pedijatara nedostaje i u pojedinim županijskim bolnicama - u Gospiću, Puli i Zadru, a prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), gotovo dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta i izloženi su prevelikom radnom opterećenju, dok svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi i u svoje slobodno vrijeme. Prekovremeno radi više od 90 posto bolničkih pedijatara, od toga njih 72 posto odradi između 20 i 120 prekovremenih sati mjesečno.

Trenutno se za pedijatriju specijalizira 241 doktor medicine, od toga 74 za primarnu zdravstvenu zaštitu. Istodobno, više od 70 pedijatara danas je starije od 60 godina te će u sljedećih pet godina otići u mirovinu, što znači da je postojeći broj specijalizanata dovoljan samo da pokrije rupu koja će nastati umirovljenjem, i to u slučaju da ostanu u sustavu.

Planom je predviđeno novih 250 specijalizacija, ali pitanje je kako će se one rasporediti između bolnica i PZZ-a, podsjeća Mujkić. Mrežom je sada predviđeno 348 timova, ali oni nisu popunjeni, a neki su timovi bez nositelja, što znači da nemaju svog liječnika. U Hrvatskoj nedostaje više od stotinu pedijatara, a predstavnici struke boje se da interes za specijalizacije neće biti koliki se očekuje.

- To je veliki problem, interes za medicinu općenito je pao, a mladi osobito nemaju interes za rad u ordinaciji gdje se događa da vas pacijent pljune u ambulanti, deru se na vas, napadaju vas, dolaze na pregled s odvjetnikom... Problem je puno širi od otvaranja specijalizacija. Samo jedan od motiva je rad s djecom, ali uvjeti rada, timski rad, suradnja, mogućnost napredovanja, puno je toga što nekog motivira na određenu specijalizaciju - kaže Mujkić, koja se boji urušavanja zdravstvene zaštite djece koju smo imali i donijela je velike rezultate u padu smrtnosti i povećanju kvalitete života djece u Hrvatskoj.