Završena gradnja hrvatskog dijela koridora 5C, Plenković: Ova cesta ima važnu političku i gospodarsku dimenziju
Približno 46 milijuna eura vrijedni radovi na pet kilometara autoceste trajali su oko dvije godine
U utorak (7. listopada) u 6 sati prvi automobili i kamioni proći će novom dionicom autoceste A5 od Belog Manastira do Mađarske.
Približno 46 milijuna eura vrijedni radovi na ovom pet kilometara dugom dijelu paneuropskog koridora 5C trajali su oko dvije godine, točnije od 31. kolovoza 2023., kada su Hrvatske autoceste potpisale ugovor s Osijek - Koteksom. Projekt je u cijelosti financiran sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iz zajma za projekt "Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru 5C".
Osam objekata
Nova dionica ima osam objekata - vijadukt Karašica, nadvožnjak Gajić, nadvožnjak Rašće, most Karašica 2, most Travnik 1, most Travnik 2 te dva mosta preko kanala. Od spomenutih objekata najzahtjevniji je bio vijadukt 135. baranjske brigade Hrvatske vojske, dug 318 metara, koji premošćuje željezničku prugu te rijeku Karašicu. O značenju ovog dijela hrvatskog dijela koridora dovoljno govori nazočnost velikog broja hrvatskih i mađarskih državnih dužnosnika na svečanom obilježavanju završetka radova. Kako je istaknuo Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, ova cesta ima važnu gospodarsku i političku dimenziju.
- Koridor 5C je kao prioritet jasno definiran svim strateškim dokumentima u prometnoj politici EU-a i drago mi je da je Hrvatska, s dovršetkom ove dionice od Belog Manastira do mađarske granice, potpuno ispunila svoj dio obaveza - rekao je Plenković, naglasivši kako je u mandatu njegove vlade realiziran dio od Osijeka do Belog Manastira, most na Svilaju i posljednjih pet kilometara autoceste A5 od Belog Manastira do Mađarske. Podsjetio je kako je sve skupa planirano još od izborne kampanje 2016. godine, kada je s tadašnjim županom Ivanom Anušićem napravljen veliki dogovor da se, s razlogom, u hrvatskoj politici da odgovarajuća važnost Slavoniji, Baranji i Srijemu, što je podrazumijevalo puno veći zaokret nacionalne politike prema pet slavonskih županija.
- Kada smo odlučili krenuti s Projektom Slavonija, Baranja i Srijem, projekt izgradnje koridora 5C kroz Baranju vratili smo na izvorne postavke, jer bilo je promišljanja da se umjesto četverotračne autoceste grade samo dva traka, što bi bilo u nesuglasju s koncepcijom onoga što se zove europski koridor - istaknuo je Plenković, dodavši kako će ova odluka u budućim godinama imati dalekosežne pozitivne posljedice. Slavonsko-baranjsku dionicu autoceste A5 nazvao je žilom kucavicom ekonomskog razvoja ovog dijela Europe, te dodao kako je stvoren trokut između Osijeka, Zagreba i Budimpešte u cijelosti povezan autocestom. Naglasio je posebnu važnost ove prometnice za odnose između Hrvatske i Mađarske.
- Naši će odnosi sigurno dobiti na intenzitetu. Povezanost, razmjena, međusobno razumijevanje, gospodarski odnosi, briga o nacionalnim manjima imat će novu dimenziju, premda sam već sada oduševljen velikim postignućima mađarske manjine u Hrvatskoj i suprotno. Mislim da smo tu dosegnuli visoku razinu međusobnog uvažavanja koja je u skladu s bilateralnim sporazumom potpisanim prije 30 godina. U širem europskom kontekstu Hrvatska je itekako svjesna svog srednjoeuropskog i podunavskog identiteta, jer to su dvije dimenzije koje povezuju Hrvatsku i Mađarsku kroz povijest, sadašnjost i budućnost - rekao je.
Podsjetio je i na mađarsku potporu Hrvatskoj prilikom zatvaranja pristupnih pregovora s Europskom unijom, "što Hrvatska zna cijeniti". Rezimirao je radove na cestovnoj infrastrukturi tijekom proteklih nekoliko godina, naglašavajući kako ostaje nekoliko stvari koje moramo završiti, poput izgradnje autoceste do Dubrovnika i izgradnje brzih cesta.
Povezana srednja Europa
- U konačnici, u samo nekoliko dana otvorili smo dionicu autoceste A5 do mađarske granice i pustili u promet obnovljenu cijev tunela Učka. Fascinantno je da smo u deset dana povezali hrvatsku Istru i hrvatsku Baranju s mrežom hrvatskih autocesta, što su trajna dostignuća koja upućuju na pažljivo kalibriranu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja RH, što je jedna od najvažnijih politika i, rekao bih, jedna od najuspješnijih politika u proteklim godinama. Mi ćemo kao Vlada nastaviti raditi jednako angažirano kao do sada - naglasio je Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, istaknuo je kako je Hrvatska izgradila svih 88 kilometara autoceste na koridoru 5C, što je još jedno postignuće u izgradnji prometne infrastrukture.
- Spojili smo Hrvatsku s Mađarskom i srednjom Europom, a znamo da je bilo ideja da se od toga djelomično odustane jer se planiralo da dvije države spoji brza cesta, sve dok nismo donijeli političku odluku da se ide u izgradnju punog četverotračnog profila - rekao je, potvrdivši kako je prometna infrastruktura danas na vrlo dobroj, čak i odličnoj razini. Dodao je kako će se, nakon još nekih investicija, prebaciti i najviše ulagati u željezničku infrastrukturu.
Svečanosti završetka gradnje posljednje hrvatske dionice koridora 5C, između ostalih, nazočili su mađarski ministar izgradnje i prometa Janos Lazar, potpredsjednici Vlade RH Ivan Anušić i David Vlajčić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, Csaba Dencsak, veleposlanik Mađarske u RH, Mladen Andrlić, veleposlanik RH u Mađarskoj i brojni drugi gosti.
