Imaju li korisnici socijalnih davanja kao što je zajamčena minimalna naknada pravo ulagati u državne vrijednosne papire? To pitanje postavio je matematičar i financijski vloger Toni Milun na društvenim mrežama nakon što je jedan korisnik zajamčene minimalne naknade od 208 eura mjesečno ostao bez nje jer je uložio 500 eura ušteđevine u narodne obveznice. Kupio ih je u ožujku 2023. i dva puta dobio kamate po 18 eura (ukupno 36 eura), uz povrat uloženih 500 eura nakon dvije godine.

(Ne)jasne odredbe

Centar za socijalni rad zaključio je da je ostvario prihod koji prelazi iznos naknade i da gubi pravo na nju, a možda će čak trebati vratiti dosadašnje primljene naknade, iako je korisnik pokušao objasniti da je tih 500 eura stekao samoodricanjem i štednjom.

Toni Milun

DAVOR KOVACEVIC

Problematično je, navodi Milun, što u rješenju koje je izdao Hrvatski zavod za socijalni rad nigdje ne piše da je ostvario prihod od 36 eura od kamata, već piše da je ostvario prihod od 500 eura, što nije točno, ističe Milun i dodaje da bi u javnom pozivu ili uvjetima za ulaganje u državne vrijednosnice trebalo jasno stajati da primatelji određenih vrsta socijalne pomoći imaju neke limite kod primitaka ili nemaju pravo na kamate ili dohotke od ulaganja.

Problem je što se to nigdje ne navodi, a Ministarstvo financija i Ministarstvo rada odgovornost prebacuju jedni na druge. Na naš upit upućen Ministarstvu financija kažu da primjer koji smo naveli "nema veze s ulaganjem u vrijednosno papire, već s pitanjima kriterija za ostvarivanje prava na isplatu zajamčene minimalne naknade i ostalih socijalnih primanja", dok su iz Ministarstva rada i socijalne politike pak odgovorili da "u nadležnosti sustava socijalne skrbi nije ulaganje u narodne obveznice i trezorske zapise te ne raspolažemo informacijama tko nema pravo ulagati u navedeno".

Prema dostupnim informacijama, u Hrvatskoj je moguće ulaganje u državne vrijednosnice svim građanima, pa bi trebalo biti omogućeno i onima koji koriste socijalnu pomoć, odnosno nigdje nije navedena informacija koja bi upozoravala na to da korisnici socijalnih davanja imaju ograničenja glede ulaganja u državne vrijednosne papire. Nije im zabranjeno ulagati, ali problem nastaje pri isplati prinosa (kamate) na obveznice ili trezorce te povrata uloženog novca koji Centar za socijalnu skrb smatra prihodom. Financijski savjetnici korisnicima socijalne pomoći stoga preporučuju da se prije ulaganja u državne vrijednosnice posavjetuju sa stručnjacima ili nadležnim institucijama kako bi bili sigurni da ulaganje neće utjecati na njihova prava na socijalne naknade.

PIXSELL

Može se žaliti

U Ministarstvu rada i socijalne politike pojašnjavaju da "ako korisnik raspolaže prihodima ili imovinom koji prelaze zakonom propisani cenzus, pravo na naknadu prestaje, bez obzira na izvor tih sredstava". "Zakonom je definirano da su prihod sva novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način, primjerice primitak od udjela u kapitalu, kamate od štednje i slično ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza. Također je definirano da imovinu čine sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli, stambena štednja, životno osiguranje i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu", navode u Ministarstvu rada i dodaju da korisnik koji nije zadovoljan odlukom Hrvatskog zavoda za socijalni rad može uložiti žalbu Ministarstvu rada te, u slučaju da nije zadovoljan rješenjem po žalbi, zaštitu u smislu ocjene zakonitosti može tražiti kod Upravnog suda.

“Budući da to nije nigdje izrijekom navedeno, bilo bi dobro odmah napraviti pravilnik u kojemu će biti definirano smiju li korisnici određenih socijanih naknada ostvarivati dohotke od kapitala, kamata i dividendi", poručuje Milun.

Odgovor na pitanje postavljeno na početku teksta – imaju li korisnici socijalnih davanja pravo ulaganja u državne vrijednosne papire – glasio bi: da, ali će zbog zarade (prinosa) od ulaganja, kako sada stvari stoje, ostati bez socijalne pomoći.