Cijene proizvoda i usluga u Hrvatskoj i dalje nezaustavljivo rastu, no, za razliku od mnogih zapadnoeuropskih zemalja, gdje se potrošnja smanjuje u kriznim vremenima, kod nas ona nastavlja rasti. To se dijelom objašnjava dobrim prihodima od turizma te znatnim povećanjem plaća u javnom sektoru i državnim službama.

Hrvatske udruge potrošača upozoravaju hrvatsku Vladu da odluka o smanjenju subvencija cijena u ovom trenutku nikako nije dobra jer cijene hrane i dalju rastu, a takva odluka dat će proizvođačima i trgovcima vjetar u leđa da nastave dizati cijene unedogled.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević smatra da izlazak iz mjera potpore nije dobra odluka jer u Hrvatskoj ima jako mnogo ljudi kojima je životni standard ugrožen.

- Sada da poskupljuje plin, u vrijeme kada ulazimo u sezonu grijanja, i kada se velik dio ljudi grije i kuha na plin, nerazumna je odluka. Bez obzira na to koliko neki prikazivali da je riječ o 40 eura na godišnjoj razini, ponavljam, mora se voditi računa koliko ima ljudi s niskim primanjima. Znači, teško je ljudima živjeti s tim primanjima i Vlada bi trebala biti svjesna toga. Međutim, premijer ima krive informacije, ili ga to uopće ne zanima, jer govori da se u Hrvatskoj bolje živi i da cijeli EU polako izlazi iz tih mjera te da onda i mi trebamo to učiniti. Cijene ne može nitko obuzdati, trgovci ih sami određuju i dok god ima kupaca koji će platiti za te cijene, dotle će one rasti - objašnjava Knežević.

PIXSELL

Teško je štedjeti

I prema riječima Marine Novaković Matanić, predsjednice Udruge potrošača Korana Karlovac, to je velik udar za većinu građana jer se odjednom događa da poskupljuju plin i ostali energenti, a najavljuje se i poskupljenje struje za 25 posto.

- Toplana je od danas u Karlovcu najavila 10-postotno poskupljenje grijanja, a, nažalost, plaće i mirovine ne prate takvu stopu rasta. Najviše to pogađa ljude koji rade za najniže plaće i koji žive od mirovina. Oni će opet osjetiti najveći udar na svoja primanja. S obzirom na rast cijena proizvoda, naročito prehrambenih, a posebno povrća i voća, kao i higijenskih potrepština, nakon novog udara i najave poskupljenje struje do 25 posto, bit će to doista veliki udar našim građanima - kaže Novaković Matanić.

Iako smatra da bi Vlada trebala još jednom razmisliti o povlačenju odluke o smanjenju subvencija, čini joj se da su svoju odluku donijeli i da ju ne misle mijenjati. Prema njezinim riječima, udruge vrše pritisak, ali drži kako bi svoj dio pritiska na zakonodavce trebali poduzeti i građani, tako da se neke stvari pokušaju promijeniti u ovom trenutku.

- Potrošnja i dalje raste i svi bi možda trebali razmišljati o nekakvim uštedama, ali upitno je koliko doista ima prostora za ljude koji rade za 700 do 800 eura - poručuje predsjednica Udruge potrošača Korana Marina Novaković Matanić.

BRUNO JOBST

Predsjednica osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović Filipović također je mišljenja kako nije vrijeme za popuštanje mjera jer su potrošači na udaru povećanja svih cijena usluga i proizvoda.

- Potrošači svakodnevno svjedoče povećanju cijena roba i usluga koje su im nužne za kućanstvo. Vlada mora razmišljati kako pomoći građanima da prevladaju ove izazove koji nose poskupljenja. Iako mjere nisu potpuno ukinute, nego se "fazno popuštaju", račun za električnu energiju povećava se za 7,41 posto, a za plin za 9,5 posto - tvrdi Popović Filipović, napominjući da povećanje režijskih troškova za četiri eura po računu iznosi minimalno više od 30 eura mjesečno ukupno za struju, plin, komunalne usluge, elektroničke komunikacije…

Predsjednica HUZP-a podsjeća da su cijene u Hrvatskoj počele rasti već krajem 2021., a da je prava eskalacija krenula početkom 2022. godine zbog energetske krize.

- U međuvremenu je izbio i rat u Ukrajini, a rast cijena prouzročilo je i uvođenje eura iako su nas i premijer, i ministar financija, i guverner uvjeravali da do poskupljenja neće doći, odnosno ako ga i bude, da će to biti nekoliko postotaka, a zapravo se ispostavilo da su cijene otišle nebu pod oblake i da to više nitko živ ne može kontrolirati. Krajem 2023. imali smo inflaciju 13,8 posto i nijedna zemlja nije ušla u eurozonu s tako visokom inflacijom. Slovenija je ušla sa 7,8, pa su kukali kako je to visoko, a mi smo imali dvostruko više i onda vladajući kažu - nije to ništa - komentira Knežević.

Međutim, u Hrvatskoj potrošnja ne pada, već i dalje raste. Predsjednica HUZP-a smatra da krivnju za to snose i mali potrošači.

Medijalna primanja

- U većini zapadnoeuropskih zemalja, pa i tu nama u susjedstvu, u Sloveniji i Austriji, potrošnja pada. Ljudi su se osvijestili da su krizna vremena i da treba reducirati potrošnju - ističe Knežević i dodaje da dio ljudi u Hrvatskoj ima dobre prihode od turizma, pa može trošiti. Osim toga rast potrošnje vidi i u činjenici da je Vlada povećala plaće sebi i državnim službenicima i namještenicima od 60 do 80 posto.

- To je dio populacije koji ima visoka primanja i koji može trošiti, a sve skupa onda utječe na inflaciju. Naravno da ne troše oni na koje mi stalno upozoravamo. Izračunali smo kod uvođenja eura da u Hrvatskoj ima više od 300.000 umirovljenika koji imaju mirovinu od 300 eura ili manje. Znači, to je gotovo trećina populacije u Hrvatskoj koja jedva sastavlja kraj s krajem - upozorava predsjednica krovne udruge potrošača.

Za izjave premijera Andreja Plenkovića kako je stanje u Hrvatskoj odlično, Knežević kaže "da je to privid jer oni u Vladi barataju prosječnim plaćama i prosječnim mirovinama".

- Mi iz udruga i sindikati upozoravamo da treba govoriti o medijalnim plaćama i medijalnim mirovinama. Znači, kad se iskaže ta medijalna vrijednost, onda je medijalna mirovina 504 eura. Čini mi se da pola umirovljenika ima manje od toga, a pola ima više od toga. Možemo si samo zamisliti kako je njima živjeti - ističe Knežević napominjući da već dva mjeseca zajedno s portalom Koliko.hr iskazuju potrošačku košaricu.

Iznosi podatak koji su objavile udruge umirovljenika da u Hrvatskoj ima 60 posto samaca starijih od 65 godina.

- Vrijednost košarice za samca iznosi 300 eura, što znači da ako netko ima 300 eura mirovinu, jasno je da nema dovoljno ni za košaricu, već je ili korisnik socijalne kuhinje ili je u bojkotu.

Udruge za zaštitu potrošača ističu da se postojeće Vladine mjere za suzbijanje rasta cijena, poput ograničavanja cijena na 70 proizvoda, pokazuju neučinkovitima.

- Često tih proizvoda nema na policama trgovina. Državni inspektorat izriče kazne, ali one su preblage i ne odvraćaju trgovce. Potrošači od kazni nemaju ništa, jer kazna je prihod državnog proračuna, dok police ostaju i dalje prazne, ostavljajući potrošače bez koristi. Umjesto samo kažnjavanja, predlažemo da inspekcija naloži trgovcima popunu polica - poručuje Knežević.

Cijene na tržištu slobodno se formiraju. Dokle god postoji interes za kupnju po tim cijenama, one će ostati visoke. Dio građana si ne može priuštiti određene proizvode, no drugi dio može, što održava tako visoke cijene. Savjetuje se građanima da promijene svoje potrošačke navike, naprave popise za kupnju i izbjegavaju impulzivnu kupnju. Austrijanci i Slovenci, unatoč višim primanjima, štede, a sličan bi pristup dobro došao i u Hrvatskoj.