Nova edukativna igra ulazi u sve osnovne škole u Hrvatskoj: Djeca kroz igru uče što su osiguranje, tržište kapitala i mirovinski sustavi
Postoji i financijska odgovornost, a riječ je o procesu upravljanja novcem
Društvena igra Desitudo, kojoj je cilj razvijati financijsku pismenost djece, predstavljena je jučer učiteljima osnovnih škola na konferenciji u organizaciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja će igru besplatno donirati svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Igru su osmislili učenici Osnovne škole Petra Preradovića s Hvara, Hanfa ju je doradila i izradila, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je odobrilo kao primjeren edukativni materijal za osnovne škole.
Inovativno i zanimljivo
Hanfa je igru prepoznala kao inovativno i zanimljivo sredstvo s pomoću kojeg učenici osnovnih škola mogu kroz igru učiti razlikovati želje od potreba te razumjeti osnove osiguranja, tržišta kapitala i mirovinskih sustava.
Društvena igra namijenjena učenicima osnovnih škola samo je jedan u nizu projekata i napora za financijsko opismenjavanje ne samo djece nego i starijih pokrenutih od 2015. godine, kada je Vlada usvojila Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020., a trenutačno je na snazi druga Nacionalna strategija financijske pismenosti, za razdoblje 2021. - 2026. Prvo ispitivanje financijske pismenosti provedeno je 2015. godine, koje su zajedno proveli Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka i Hanfa prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Od tada se takva nacionalno reprezentativna ispitivanja prema međunarodno usporedivoj metodologiji redovito provode svake dvije-tri godine, što omogućuje praćenje razvoja financijskih znanja i vještina građana, odnosno njihove financijske pismenosti.
Prema posljednjem takvom istraživanju, koje su 2023. zajedno proveli HNB i Hanfa, hrvatski su građani ostvarili ukupni rezultat financijske pismenosti od 62 posto. Taj je rezultat viši od prosjeka svih zemalja sudionica (60 posto), ali i dalje nešto ispod prosjeka zemalja članica OECD-a, koji iznosi 63 posto. Usporedba s dva prethodno provedena istraživanja, iz 2016. i 2020., pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste, sa 60 posto (2016.) i 65 posto (2020.) na 70 posto u 2023. Istraživanje je također pokazalo da su u Hrvatskoj financijski podjednako pismeni muškarci i žene (62 posto), a u samo pet od ukupno 90 analiziranih zemalja žene su financijski pismenije od muškaraca ili imaju jednaku razinu financijske pismenosti. Te zemlje su Hrvatska, Mađarska, Latvija, Rumunjska i Tajland.
Financijska (ne)odgovornost
U Hanfi i HNB-u pritom ističu da treba razlikovati financijsko znanje od financijske pismenosti. Financijsko znanje podrazumijeva osnovno poznavanje financijskih pojmova, kao što su kamate na kredite, naknade, inflacija i slično, a financijska pismenost podrazumijeva posjedovanje, odnosno kombinaciju, informiranosti, znanja/vještina i stavova/ponašanja za donošenje primjerenih odluka vezanih uz financije. Postoji i financijska odgovornost, a riječ je o procesu upravljanja novcem i drugom imovinom na način koji se smatra produktivnim i u najboljem interesu pojedinca. Nedavno urušavanje piramidalne sheme, zbog čega su desetci tisuća građana ostali bez uloženog novca, upravo je primjer financijske nedgovornosti, iako su građani koji su ulagali imali određenu razinu financijske pismenosti.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman kaže da je taj slučaj pokazao kako nam je financijska odgovornost niža od financijske pismenosti, a u najvećoj mjeri tiče se neodgovornosti odraslih, koji često ulažu novac u spomenute piramidalne prijevare, kao i preko različitih internetskih platformi koje nisu registrirane i licencirane ni od jedne države članice EU-a i drugih razvijenijih zemalja. Stoga je Hanfi, kao regulatoru nebankarskog sektora, iznimno važna financijska pismenost građana, napominje Žigman, jer je jedan od temeljnih ciljeva Hanfe zaštita potrošača i njihova edukacija.
Financijskom edukacijom građana bavi se i Hrvatska udruga banaka (HUB), koja je financijsko opismenjavanje počela još 2006. i sve do 2012. s bankama provodila radionice za građane o upravljanju osobnim financijama, koje je pohađalo oko 1600 građana u više hrvatskih gradova. Osim Hanfe, HNB-a, Fine i HUB-a financijsko opismenjavanje provodi i Ministarstvo financija te udruge za zaštitu potrošača.