27.07.2025., Vela Luka - Podmorje juzne strane otoka Korcule. Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Zvonimir Barisin/PIXSELL
1.10.2025., 19:00
RAČUNALNI MODEL JADRANSKOG MORA

Morski toplinski valovi potpuno će promijeniti Jadran

Oceanografkinja, dr. sc. Cléa Lumina Denamiel s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvila je AdriSC, računalni model Jadranskog mora, koji prvi put s kilometarskom razlučivošću pokazuje što se zapravo događa tijekom morskih toplinskih valova. Spajanjem današnjih vremenskih obrazaca s pretpostavkom o ekstremnom zagrijavanju u dalekoj budućnosti, novi model otkriva kako bi morski toplinski valovi u budućnosti mogli trajati dulje, biti topliji i širiti se na veća područja, a visoke temperature mogle bi potrajati i izvan ljetne sezone.

Morski toplinski valovi nagli su i dugotrajni porasti temperature mora koji posljednjih desetljeća postaju sve češći i intenzivniji, s teškim posljedicama za morske ekosustave, ribarstvo, turizam... Događaju se kad temperature mora prijeđu uobičajene za više od dva Celzijeva stupnja i to najmanje pet dana zaredom. Nastaju kad more upije višak topline iz zraka ili zbog promjena u morskim strujama, a traju sve dok se toplina ne preraspodijeli ili izgubi. Najviše je pogođeno Sredozemno more, uključujući Jadran, gdje izazivajuu masovni pomor osjetljivih vrsta poput koralja, algi i spužvi, cvjetanje algi, manjak kisika te ugrožavaju ribarstvo i turizam, objašnjavaju u IRB-u.

Za razliku od postojećih, novi model AdriSC spaja sve ključne procese poput riječnih tokova, morskih struja, izmjena topline i atmosferske utjecaje, i time pruža precizne smjernice za prilagodbu obalnih zajednica i ribogojilišta. Pokazuje i ulogu rijeke Po u nastanku toplinskih valova: kad je njezin protok slab, u vodi je manje sedimenta koji inače djeluje poput "suncobrana", pa Sunčeve zrake prodiru dublje i more se brže zagrijava. Na intenzitet toplinskih valova utječu i izmjena topline između mora i zraka te povremeni dotok hladnije vode iz Egejskog mora, a oscilacije između Jonskog i Jadranskog mora imaju manju važnost. Rezultati sugeriraju da bi stvarni rizici zagrijavanja mogli biti i veći od predviđenih.

- Ne govorimo samo o povremenim ljetnim epizodama. Ako se nastavi ekstremno zagrijavanje, mogli bismo imati gotovo stalna razdoblja visokih temperatura koja će potpuno promijeniti morski okoliš - upozorava dr. Denamiel.

Posljedice su ozbiljne: već danas rekordne temperature mora otežavaju rad ribogojilištima, a češći i snažniji toplinski valovi ozbiljno će ugroziti lokalna gospodarstva. AdriSC pokazuje gdje i kada će toplinski valovi biti najintenzivniji te nudi smjernice za prilagodbu, od uzgoja otpornijih vrsta do preuređenja kaveza s boljom izmjenom vode.

Alat za prilagodbu

Ovaj model nudi alat za prilagodbu duž hrvatske obale. Pokazuje nam s čime će se akvakultura morati suočiti, ako se porast temperatura nastavi. Već sada se borimo s rekordnim toplinskim valovima, a moramo biti svjesni da će oni u budućnosti postati gotovo stalni i puno intenzivniji, ističe dr. Denamiel, istraživačica iz Laboratorija za fizikalnu oceanografiju i kemiju vodenih sustava Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a. Rođena u Francuskoj, već deset godina živi i radi u Hrvatskoj, gdje razvija računalne modele koji pokazuju kako će klimatski događaji i dugotrajno zagrijavanje promijeniti Jadran i obalu. Najnovija otkrića objavila je u časopisu Ocean Science. Istraživanje je dio međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast, u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta, a povezuje se i s projektom Europskog istraživačkog vijeća dr. sc. Jelene Bujan, čiji je cilj primijeniti visokorezolucijske modele u praktične mjere klimatske prilagodbe jadranskih otoka.