Ustavni sud bi danas, nakon osam godina, trebao dobiti novog predsjednika. Budući da je Miroslav Šeparović na drugi četverogodišnji mandat predsjednika izabran 13. listopada 2021., a ne namjerava se opet kandidirati za Ustavni sud, za danas je sazvana sjednica na kojoj bi 13 sudaca trebalo odlučiti tko će ga od njih zamijeniti. No bit će to ipak vjerojatno samo formalnost, jer HDZ je gotovo sigurno već prošle godine, kada je Sabor birao deset sudaca, odredio tko će iz njegove kvote postati idući predsjednik Ustavnog suda.

Produženje mandata

U posljednje se vrijeme nagađa da je HDZ Franu Staničića, konzervativnog profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, odabrao za Šeparovićeva nasljednika. Prethodno se u tom kontekstu spominjalo i Dražena Bošnjakovića i Rajka Mlinarića. Iz lijevo-liberalne oporbe stizale su poruke, posebno je o tome govorio SDP-ovac Arsen Bauk, kako ne bi bilo pošteno da prevagu u izboru predsjednika Ustavnog suda donose Miroslav Šeparović i Mato Arlović, kojima, zajedno s Goranom Selanecom, 12. listopada završava sudački mandat.

- Bilo bi dobro da novi predsjednik/ca ne bude izabran na način da će presudni biti glasovi sudaca kojima mandat traje još samo dva tjedna - rekao nam je jučer Bauk.

Smatra da bi trebalo pričekati da navedenoj trojici 12. travnja okonča i šestomjesečno produženje mandata i da se tek tada izabere predsjednika Ustavnog suda. Ali većina ustavnih sudaca očito je imala drukčiji stav i ne može se reći da on nije pravno utemeljen jer Šeparoviću jednostavno istječe predsjednički mandat.

Kada je riječ o produženju mandata predviđenim Ustavom, do njega će sigurno doći jer u sljedećih desetak dana Sabor neće izabrati tri ustavna suca umjesto Šeparovića, Arlovića i Selaneca. HDZ je, uostalom, tako i htio, pa je predsjednik saborskog Odbora za Ustav Ivan Malenica donio odluku da jednomjesečni javni poziv za popunu triju mjesta u Ustavnom sud počne tek 3. rujna. Time je nastavljena praksa da se produženje mandata ustavnih sudaca shvaća kao pravilo, što nije bila intencija prilikom promjene Ustava 2010. Tada je u Ustavu definirano da mandat suca Ustavnog suda traje osam godina i da se produžuje do stupanja na dužnost novog suca ako do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, "a iznimno najduže do šest mjeseci".

Iznimka je pravilo

U svježem broju stručnog časopisa Novi informator objavljen je tekst u kojem se opisuje kako je ta iznimka prerasla u pravilo. Konkretno, 2010. mandat je automatski produžen jednoj sutkinji, 2015. šestero sudaca. Godine 2016. i 2017. po njih troje, a prošle je godine deset ustavnih sudaca ostalo na svojoj poziciji šest mjeseci duže.

“Izvorno bi do primjene ustavne odredbe trebalo doći samo kada Hrvatski sabor, nakon provedenog izbornog postupka ne uspije donijeti odluku o izboru... Međutim, Hrvatski sabor ne samo da niti jednom nije izabrao ustavne suce u osnovnom ustavnom roku, već je u primjeni ustavne odredbe o iznimnom produljenju mandata u dva navrata (2015. i 2024.) otišao i korak dalje, pred istek redovitog mandata ustavnih sudaca, oslanjajući se na tu odredbu, uopće nije ni pokrenuo postupak i pokušao izabrati nove suce", upozorava se u Novom informatoru.

Ovaj put je Malenica bio nešto ažurniji, javni poziv za tri ustavna suca raspisan je za trajanja mandata Šeparovića, Arlovića i Selaneca, ali kao da i nije, tempiran je kako bi cijela procedura trajala još mjesecima.