Hrvatska Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada Pomak i slovenski Pravni center za varstvo človekovih pravic in okolja – PIC pokrenuli su projekt "Unutarnji kanali prijavljivanja – konkretno i dostupno" s ciljem izrade prvog digitalnog e-Priručnika u Hrvatskoj s detaljnim proceduralnim uputama i smjernicama za zaprimanje i obradu prijava prijavitelja nepravilnosti unutar jedinica lokalne samouprave i institucija.

Projekt, koji je financiran sredstvima Europske unije i sufinanciran od Ureda za udruge Vlade RH, nadogradnja je prethodno provedenog projekta udruge Pomak koji je obuhvaćao sve kanale prijavljivanja nepravilnosti, a usmjeren je isključivo na unutarnje kanale prijavljivanja u jedinicama lokalne samouprave, gdje su identificirane ključne prepreke i potreba za jasnim, praktičnim smjernicama za povjerljive osobe. Priručnikom se unaprjeđuje transparentnost i institucionalna odgovornost, a prekogranična suradnja sa slovenskim partnerom dodatno osigurava kvalitetu i usklađenost sadržaja s EU Direktivom.

Povjerljive osobe

U sklopu projekta "Pomaknimo Hrvatsku – stvorimo poticajno okruženje za zviždače" udruga Pomak u svom je izvješću o percepciji korupcije i prijaviteljima nepravilnosti u Hrvatskoj za 2023. godinu navela da brojni ispitanici pokazuju povjerenje u prijavljivanje nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici.

Iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu vidljivo je da se broj obavijesti povjerljivih osoba o zaprimljenim unutarnjim prijavama nepravilnosti povećao u odnosu prema godini prije, ali da neke povjerljive osobe i dalje ne razumiju pojedine odredbe Zakona i da se obraćaju s upitima kako postupiti u određenoj situaciji. U istom izvješću navodi se kako je u sklopu projekta "Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije" Centar "Miko Tripalo" proveo anketu o pojavnosti korupcije usmjerenu na mlade, prema kojoj ih 86 posto smatra da je korupcija česta u RH, kao i da je najprisutnija u politici (86 posto) i pravosuđu (62 posto). Gotovo 70 posto mladih smatra da edukacija o korupciji i njezinim posljedicama nije uopće ili je nedovoljno zastupljena u školama i na fakultetima.

Povjerljive osobe i zamjenici imaju ključnu ulogu u postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Njihova je zadaća zaprimati informacije, obavljati preliminarnu provjeru, voditi postupke ispitivanja, pripremati izvješća i predlagati korektivne mjere. Idealno, te osobe trebaju imati pravnu naobrazbu, visoku etičku razinu i povjerenje kolektiva. Važno je osigurati njihovu samostalnost i zaštitu identiteta kako bi se spriječile moguće osvete.

Jačanje procesa

Predsjednica udruge Pomak Adrijana Cvrtila ističe da je nužno raditi na edukaciji o važnosti suzbijanja korupcije i samim time o važnosti primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

- Važno je raditi na jačanju kanala prijavljivanja nepravilnosti, pogotovo unutarnjeg kanala prijavljivanja, kao i na jačanju povjerljivih osoba koje postupaju po unutarnjim prijavama - ističe Cvrtila.

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uređuje se prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

U e-Priručniku se navodi da je poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika dužan uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, dok poslodavci koji zapošljavaju manje od 50 radnika mogu imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Nadalje, poslodavac je dužan donijeti opći akt kojim će urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe kao i njezina zamjenika.

Kao učestali nedostatak postupka je nedovoljno poznavanje zakona i procedura koje uređuju prijavljivanje nepravilnosti od strane prijavitelje, a jedino je rješenje redovita edukacija i praćenje zakonskih izmjena.

Otkrivanje identiteta prijavitelja bez njegove suglasnosti može dovesti do ozbiljnih posljedica i narušiti povjerenje u sustav. Stoga kao rješenje autori e-Priručnika navode strogo čuvanje podataka i korištenje sigurnih komunikacijskih kanala.