Novi slučaj afričke svinjske kuge (ASK) zabilježen je u srijedu na gospodarstvu u naselju Mece, Općina Darda, u Osječko-baranjskoj županiji. U objektu se nalazilo 20 svinja. Naselje se već nalazi u zoni nadziranja, a nakon novih slučajeva prelazi u zonu zaštite, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Također, u srijedu je potvrđeno i pet novih slučajeva afričke svinjske kuge u uginulih divljih svinja koje su pronađene na području lovišta XIV/9 Podunavlje-Podravlje (četiri divlje svinje) te jedna divlja svinja na području Posebnog zoološkog rezervata Kopački rit (Čonakut, XXII/170). "Ove potvrde bolesti u divljih svinja ukazuju na značajnu prisutnost virusa u okolišu te visok rizik od širenja bolesti na uzgoje domaćih svinja", upozoravaju iz Ministarstva.

Ima svinje, ne i sirovinu

S obzirom na to da ne prestaje širenje afričke svinjske kuge, slavonsko-baranjski svinjogojci i proizvođači suhomesnatih proizvoda suočeni su s ozbiljnom situacijom koja prijeti krahom svinjogojstva na istoku Hrvatske, gdje je i većina hrvatskog stočnog fonda kada je o svinjama riječ. Budućnosti se pribojavaju stočari i kulenari, među kojima i Dejan Šarošković iz Kneževih Vinograda, koji je, osim što uzgaja svinje, i član Udruge proizvođača baranjskog kulena.

- S kulenom smo pri kraju jer smo posljednju turu proizveli u ožujku. Kada smo odlučili krenuti s novom turom, došla je zabrana - kaže, naglašavajući kako na gospodarstvu ima 85 svinja koje ne smije klati. Registrirani proizvođači baranjskog kulena, naime, i inače klanja obvezno moraju obavljati u licenciranim klaonicama. Do njih u ovom trenutku Šarošković ne može dovesti svinje, niti ih smije klati u vlastitom dvorištu.

- Sirovine za proizvodnju kulena i ostalih suhomesnatih proizvoda imamo, ali što vrijedi kada ne smijemo klati. Svinje hranimo, svakodnevno kontroliramo i čekamo, nadajući se da će sve biti u redu. No prodor virusa itekako je moguć, bez obzira na to što smo učinili doista sve što je u našim mogućnostima kako bismo biološke mjere podignuli na najviši standard. Objekte smo dodatno zagradili mrežama, imamo desetak barijera po dvorištu i ulazima u objekte i štošta drugo. No, ako je virus ušao na beljsku farmu s takvim mjerama, bojim se da to ni približno nije kraj cijele priče - zabrinut je Šarošković. Kaže kako su, ako se prodor virusa dogodi i kod njih, nastradali za duže vrijeme jer neće imati sirovine. Morat će se, nastavlja, nekako snaći, nabavljati meso iz Mađarske ili drugih dijelova Hrvatske, ali to više neće biti kao dosad, kada je za proizvodnju kulena koristio isključivo svinje iz vlastitog uzgoja. Najavljeni nadzor farmi i svinjaca još uvijek čeka.

- S jedne strane nemam ništa protiv toga, ali s druge ne znam tko će mi doći u gospodarstvo. Isto tako, zanima me tko je odlučio da komunalne općinske djelatnike prvoga dana eutanazije pošalje na farmu u Sokolovac na izvlačenje svinjskih lešina. Među njima je bio i moj prvi susjed. Znate li što to znači? - pita Šarošković.

Zasad ne razmišlja o poskupljenju svojih proizvoda (kulen prodaje za 45 eura), uvažavajući prilično lošu financijsku situaciju hrvatskih građana. Trenutačno mu je osnovna preokupacija razvoj situacije s ASK-om. Priznaje da sve češće razmišlja o posljedicama eventualnog prodora virusa na njegovo gospodarstvo.

Poskupljenja moguća

- Budući da koristim isključivo meso iz vlastite proizvodnje, a ratarstvom se bavim kako bih proizveo i vlastitu hranu za svinje, jednogodišnje mirovanje svašta može donijeti. Ne znam što bih prije napravio, odlazio po meso u Mađarsku, postao socijalni slučaj ili se s obitelji uputio na rad u Njemačku - podvlači.

Da je situacija sve alarmantnija tvrdi i belomanastirski proizvođač kulena Slobodan Stanković, također član Udruge proizvođača baranjskog kulena. Za razliku od Šaroškovića, on nema vlastiti svinjski fond, već žive svinje kupuje upravo na područjima koja su u određenim zonama ograničenja.

- Situacija je sve gora jer je veći prostor pod raznim ograničenjima. Ako se ASK ne zaustavi, bit će katastrofa - upozorava Stanković.

Napominje kako je sirovinu za kulen nabavljao upravo na kontaminiranom prostoru, a sada još uvijek ne zna kamo se okrenuti. Kulena, doduše, ima u dovoljnim količinama, no i one će se kad-tad stanjiti. Ne želi kupovati meso iz raznih trgovina ili bilo koje drugo koje nije od zrele svinje.

- Moram imati žive svinje određene težine, jer se od onih od 150-ak kilograma kulen ne može izrađivati. Ako ih ne budem mogao nabaviti, prestat ću s proizvodnjom. U slučaju potrebe, po svinje ću odlaziti u druge dijelove Hrvatske, u Čakovec, Bjelovar, bilo gdje. No tada ću biti prisiljen primijeniti nepopularnu mjeru koja se zove poskupljenje proizvoda, to više što će uzgajivači i prodavači svinja vrlo brzo shvatiti da je nestašica domaćih svinja - tvrdi.

Napomenimo da za certificirani baranjski kulen, koji ima plavu EU oznaku zaštićenoga zemljopisnog podrijetla, nije potrebna sirovina iz regije.

Pomoći samo malima

- Virus afričke svinjske kuge došao je iz šume ili preko granice – komentira događaje vezane uz ASK i njezin ulazak u velike sustave svinjogojac Ivica Backo iz Potnjana pokraj Đakova, u čijim je objektima u ovom trenutku 150 bravaca, stotinjak komada prasadi i 20-ak krmača.

Kaže, nedugo nakon što je DP-ovac David Vlajčić postao ministar poljoprivrede, a pri susretu s njim i drugim uzgajivačima u Andrijaševcima, iznio je zahtjev da se u dvije županije – Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj - populacija divljih svinja zbog kuge svede na nulu.

- No sada, kada je sve zeleno, to je teško. Populacija je to koja se brzo širi, pa nju nije teško obnoviti, ali proizvodnju i farme jest. Također, granice treba zaštititi od uvoza živih svinja koje veliki potom stavljaju u tov, a mali ionako imaju svoje svinje – kaže ovaj svinjogojac.

Na upit boji li se širenja zaraze, da se Đakovština ponovno nađe na putu ASK-a, kaže:

- Nema straha, jer ne smatram se ni krivim ni dužnim, a ne bavim se ni nekim švercom. Tko to radi – taj se treba bojati. To su moje svinje i od svog su prašenja do kraja kod mene. Nastojim da nitko, osim inspektora, tu ne ulazi. Ulazim samo ja, čak ni moji sinovi ne ulaze, i držim se svih mjera i propisa.

Za ulazak virusa u megauzgoje kao u baranjskom Sokolovcu Backo odrješito kaže kako država treba pomoći malim uzgajivačima koji su pretrpjeli štetu od kuge, da tako opstanu, a velikim sustavima prepustiti da se sami saniraju.

- S tolikim poticajima, povlaštenim cijenama, povoljnijim uvjetima u bankama od naših i brojkama tog reda veličina koje imaju njihove proizvodnje – zašto bi porezni obveznici sanirali velike sustave?! Oni su dovoljno jaki da to mogu. Ne možemo održavati samo velike, a male gušiti. Socijalno gledajući, nije u redu da običan narod to plaća – kaže Backo.

Ocjenjuje, mali i veliki proizvođači nisu u istom položaju.

- Nikako! Njegova kila mesa u restoranu je 60 eura, a kila moga bravca tri eura, i još se gleda da se ta tri eura spuste bar na 2,5 eura. O svinjogojstvu ne možemo razgovarati na taj način. Velikim sustavima ni u kojem slučaju ne želim urušavanje, no moja poruka je: ne uzimaj od maloga – kaže svinjogojac iz Potnjana.

Njegov svinjogojski objekt u prijašnjem valu ASK-a dobio je kategoriju 3, a poslije su kategorije ukinute i objekti su uvjetni ili ne, a njegov jest.

- Ne možemo mi tu ništa; opremio sam objekt svime što su zahtijevali, provodim mjere, "đubre" je ograđeno itd. Neki dan sam imao nadzor i sve je u redu – kaže taj svinjogojac iz Potnjana.