Afrička svinjska kuga (ASK) uzima sve više maha. U ponedjeljak su potvrđena još dva slučaja te bolesti u naselju Sveti Đurađ kod Donjeg Miholjca (Osječko-baranjska županija). U objektima se nalazilo otprilike 20 svinja, a detaljniji podaci s terena još uvijek se prikupljaju. Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, naselje se već nalazi u zoni zaštite s prethodno propisanim strožim mjerama kontrole kretanja živih svinja i proizvoda koji potječu od svinja iz tog područja.

Svaka je pojava ASK-a zabrinjavajuća, ali posebno zabrinjava nedavni proboj bolesti u velike sustave što se, do pojave ASK-a na beljskoj farmi u Sokolovcu, nije dogodilo. Kako ističu u Državnom inspektoratu, pet veterinarskih timova tamo radi na eutanaziji ukupno 9829 svinja, a prema procjenama eutanazija će potrajati do sedam dana.

Milijunski gubitak

- Tijekom eutanazije provodi se preliminarna dezinfekcija, što uključuje dezinfekciju lešina, opreme koja se koristi, prijevoznog sredstva i ostalog. Sve životinje bit će zbrinute na propisan način od ovlaštenog koncesionara. Nakon završetka postupka cijela će se farma mehanički očistiti te oprati. Nakon toga slijedi završna dezinfekcija koja uključuje pranje i dezinfekciju dvokratno s razmakom od sedam dana - objašnjavaju u Državnom inspektoratu, dodajući kako je u Općini Nemetin već neškodljivo zbrinuto 1658 svinja. Prve procjene kažu kako je Belje pretrpjelo štetu ''tešku'' 2,5 milijuna eura, ali će iznos sigurno biti veći.

PIXSELL

- Predstavnici Ministarstva poljoprivrede najavili su odštetu za svinje koje moraju biti eutanazirane zbog pojave afričke svinjske kuge, a iznos još uvijek nije poznat - kažu na Belju, nastavljajući kako očekuju gubitak i zbog neisporuke 9829 tovljenika te otežane isporuke ostalih kategorija svinja u zonama zaštite i nadziranja. Maksimalno su fokusirani na zaštitu ostalih svinjogojskih farmi na kojima se neometano odvijaju poslovni procesi (na Belju je ukupno 11 svinjogojskih farmi). Što se zaposlenika farme Sokolovac tiče, nakon eutanazije radit će na čišćenju i dezinfekciji cjelokupnog objekta koji će biti spreman za repopulaciju kada se za to steknu uvjeti. Dodaju kako postojeće bio-sigurnosne mjere na svim farmama pripadaju u kategoriju najviših biosigurnosnih mjera u Republici Hrvatskoj i uključuju planove biosigurnosti za svaku farmu pojedinačno.

- U tim je mjerama propisan postupak ulaska na farmu i zabrana unošenja mobitela, aparata, strojeva, hrane i tekućine. Svi aparati, koji su eventualno potrebni u objektima, dezinficiraju se UV zrakama prilikom ulaska. Djelatnici farme ne smiju posjedovati svinje, živjeti u domaćinstvu koje se bavi uzgojem svinja, sudjelovati u lovu, sudjelovati na kolinjima i o tome daju pisanu izjavu. Prilikom ulaska sva odjeća, uključujući rublje i čarape, skida se i ostavlja u ormaru. Obvezno je tuširanje i pranje kose. Osobe koje koriste naočale, ukosnice ili slično, ostavljaju ih u ormarima ili ih obvezno tuširaju ili predaju na dezinfekciju. Za brisanje i sušenje koriste se pripremljeni ručnici na farmi. Nakon tuširanja odijeva se čisto rublje, radno odijelo, čarape, majice i gumene čizme koje čekaju na farmi i koriste se isključivo tijekom rada. Osim zaposlenika, ulazak na farmu je dopušten i za dostavu hrane i materijala po istim procedurama kao što je to propisano za zaposlenike, a sav materijal koji dolazi na farmu podvrgava se sterilizaciji u komori za dezinfekciju - nabrajaju, nastavljajući kako su, uz postojeće visoke biosigurnosne mjere (koje su istaknute na ulazu na sve farme), uvedeni dodatni biosigurnosni protokoli čiji je cilj sprječavanje širenja bolesti. Ti protokoli obuhvaćaju izmjene u organizaciji rada zaposlenika kako bi se spriječili kontakti između djelatnika s različitih farmi, i produžene pauze za kamione koji dostavljaju hranu na farme na sedam karantenskih dana. Dodaju kako će repopulacija stada ovisiti o daljnjem razvoju situacije - zonama zaštite i nadzora.

PIXSELL

Estonski primjer

Na upit hoće li biti problema sa sirovinom i hoće li sve skupa utjecati na poskupljenje proizvoda, za sada su bez odgovora. No upravo ta pitanja muče proizvođače suhomesnatih proizvoda i krajnje kupce. I dok jedni tvrde kako je EU tržište otvoreno, te kako će nedostatak sirovine nadomjestiti ona iz uvoza, drugi se s tom konstatacijom ne slažu. U Croatiastočaru, primjerice, s velikom zabrinutošću prate događaje vezane uz nezaustavljivo širenje afričke svinjske kuge, koja je u Osječko-baranjskoj županiji (koja zajedno s Vukovarsko-srijemskom nosi čak 45-50 posto svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj) sada ušla i u megauzgoje. Sa stanjem 1. rujna ove godine broj krmača iznosi oko 95.000, a u Osječko-baranjskoj županiji ih je oko 30.000 te u Vukovarsko-srijemskoj 11.000. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da je problem s ASK-om izuzetno velik i kompleksan.

- S 1. rujna ove godine u Hrvatskoj je milijun svinja, od čega u OBŽ-u 360.000 te nešto više od 130.000 u VSŽ-u. Znači, samo u te dvije županije pola je milijuna svinja - upozorava Bobetić da je ASK udario u samo srce domaće svinjogojske proizvodnje. Rezervoar virusa ASK-a je, nastavlja, kod divljih svinja, čija se populacija svagdje u Europi povećava, na što utječu i klimatske promjene. Navodi primjer Estonije, koja se s ASK-om bori već deset godina. U toj je zemlji zbog kuge eutanazirano više od 500.000 svinja. ASK je u Estoniji njezinu samodostatnost u toj proizvodnji sa 79 prepolovio na samo 39 posto. Imali su više od 9000 gospodarstava s tom proizvodnjom, a više od 90 posto ju je ugasilo.

- Sada imaju tri puta manju populaciju svinja od nas - kaže Bobetić i upozorava kako je među brojnim pitanjima koje povlači ASK i problem nepovoljne strukture uzgajivača svinja u nas.