Više od 55 milijuna ljudi u svijetu i oko 50.000 osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih i dvostruko veći. Procjene govore da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti, a samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih.

Najčešći oblik demencije, Alzheimerova bolest, čini 60 - 70 posto svih slučajeva, a stručnjaci upozoravaju na važnost ranog prepoznavanja bolesti i ranog početka tretmana, jer se tako razvoj bolesti može znatno odgoditi. Neka istraživanja pokazuju da se demencija javlja sve ranije i da su današnja djeca u većem riziku za ranu pojavu demencije upravo zbog izloženosti digitalnim sadržajima, od videoigrica do društvenih mreža, kao i zbog načina na koji danas komuniciraju.

Rani znakovi

- U općoj populaciji demencija zahvaća jedan posto ljudi, u dobi iznad 60 godina četiri posto, u dobi iznad 70 godina učestalost raste na 10 - 14 posto, a kod starijih od 80 godina od 20 do 40 posto populacije zahvaćeno je demencijom. Kako se očekivano trajanje života produžuje, možemo očekivati da će ovaj problem biti sve veći, ali i da će se javljati sve ranije - upozorava prof. dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u povodu Mjeseca svjesnosti o demenciji.

Danijela Štimac Grbić

HINA/ Tomislav PAVLEK

Vrlo često ljudi misle da je demencija isto što i starenje, jer se sa starenjem javljaju promjene koje vrlo rano postoje i u demenciji. Prvi su rani znakovi demencije poremećaji raspoloženja, poremećaji vezani uz orijentaciju u vremenu i prostoru, nemogućnost nalaženja riječi, a onda se javlja i karakteristični poremećaj u pamćenju.

- Ako postoji sumnja da osoba ima određene simptome demencije, važno je na vrijeme započeti obradu i dijagnostiku, jer rani početak tretmana može prologirati život, unaprijediti kvalitetu života i odgoditi pojavu kasnijih težih oblika bolesti - upozorava psihijatar Natko Gereš.

Bitno je pritom, dodaje, da obitelj ne bude ostavljena na cjedilu, da cijela zajednica prepozna važnost unapređenja službi i usluga za osobe s demencijom i njihovu obitelj, i to uz institucionalnu i izvaninstitucionalnu podršku, od programa koji podižu svjesnost o demenciji do različitih programa u zajednici potrebnih ne samo oboljelima nego i njihovim obiteljima.

Lijek ne postoji

Lijek za Alzheimerovu bolest trenutno ne postoji, no postoje lijekovi koji usporavaju demenciju, a dostupni su na dopunskoj listi lijekova i čine određeno financijsko opterećenje obiteljima, upozorava psihijatar Gereš. Na razini Europske unije odobren je jedan od modernih, posebno skupih, lijekova koji je tek prošao fazu kliničkih ispitivanja, a stručnjaci su optimistični oko uspjeha novih terapija koje se istražuju. Lecanemab je prvi lijek na tržištu EU-a koji cilja osnovne procese Alzheimerove bolesti, nakupljanje proteina amiloida u mozgu, umjesto da samo liječi simptome.

- To je prvi lijek koji je monoklonalno protutijelo, međutim, postoji još četiri ili pet lijekova tog tipa koji su trenutno u fazi istraživanja. Za očekivati je da će nam se u budućnosti proširiti lepeza lijekova kojom možemo djelovati na napredovanje bolesti i na sam uzrok bolesti - optimističan je Gereš.

U međuvremenu trebalo bi poraditi na povećanju bolničkih i domskih kapaciteta za smještaj bolesnika s Alheimerovom demencijom. Ni jedni ni drugi nisu dostatni za povećane potrebe, smatraju stručnjaci.

- S obzirom na rast potreba, treba svakako povećati kapacitete u domovima za skrb o ovim osobama, ali i bolničke kapacitete, jer očekujemo da će ovakvih pacijenata biti sve više. Broj oboljelih u bolničkim smještaju stalno se povećava. U stacionarnom dijelu čak stagnira, ali obrtaj pacijenata u dnevnim bolnicama znatno raste, što je dobar pokazatelj da o većem broju oboljelih ipak ima tko skrbiti ili još nisu u uznapredovaloj fazi da bi se morali hospitalizirati - ističe Štimac Grbić.

Vježba tijela i uma

Prema podatcima HZJZ-a, broj dolazaka u dnevnu bolnicu osoba s dijagnozom Alzheimerove demencije u posljednji se nekoliko godina utrostručio. Točni uzroci razvoja bolesti nisu poznati, ali postoje jasne preporuke o tome kako spriječiti razvoj demencije - zdravom prehranom i redovitom vježbom tijela i uma.

- Ne postoji univerzalni recept, ali svakako se preporučuje isto što i za prevenciju drugih kroničnih bolesti - zdrava prehrana, osobito bobičasto voće, svakodnevna tjelesna aktivnost, rješavanje intelektualnih testova, križaljki, čitanje, razgovor, sve to pomaže u očuvanju moždane funkcije i prevenciji demencije - poručuje Štimac Grbić.