Ovoga tjedna zastupnici će raspravljati o minireformi Ministarstva pravosuđa, izmjeni šest od osam novih izmjena i dopuna zakona kroz više čitanja, čiji je krajnji cilj ubrzavanje rješavanja kaznenih i drugih postupaka i općenito pobljšanje efikasnosti pravosuđa. Ono što je za javnost možda najzanimljvije jest veći fokus na ponašanje saborskih zastupnika u borbi protiv korupcije, jer se oni izričito ističu u novelama zakona, ali ništa manje važne nisu ni druge izmjene, one koje će možda više zanimati suce, pravnu struku i - optuženike.

U ovom trenutku hrvatski sudovi imaju oko 400 tisuća neriješenih predmeta, no to je tek četvrtina u odnosu na razdoblje otprije nekoliko godina, kad ih je bilo 1,6 milijuna. Dio ih je naravno pao u zastaru, ali u Ministarstvu pravosuđa zadovoljni su tim pomacima. Ako se zna da godišnje u Hrvatskoj ima oko 1,2 milijuna novih predmeta, onda je jasno koliki je pritisak na oko 1.650 sudaca, kažu u Ministarstvu, u kojem su svjesni i problema koji će tek nastupiti s nedostatkom kadra, s obzirom na to da je od spomenutog broja od oko tisuću i pol sudaca njih 600 već sad u dobi od 60 do 70 godina, pa će vrlo brzo njih biti i premalo.

No, dok se saborski zastupnici stavljaju pod posebno povećalo pa se tako izmjenama Kaznenoga zakona revidira kazneno djelo podmićivanja zastupnika, tek će se razmisliti o promjenama zakona koji se tiču imovinskih kartica sudaca. Iako oni imaju obavezu podnošenja prijava o svojoj imovini, ne moraju je ažururati, stoga nema pravog uvida u njihovo imovno stanje ni u promjene u tim karticama. Jednako tako, nema traga njihovim izvansudskim honorarnim prihodima, a neki od njih uz svoju redovitu plaću zarađuju i po stotinu tisuća eura u udrugama ili organizacijama poput HNS-a, na što je upozoravao pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. No ministar Damir Habijan poručuje da će se to tek regulirati.

Kod izmjena Zakona o sudovima se, među ostalim, za suce propisuje zabrana primanja darova, što je i slučaj s državnim odvjetništvima, odnosno tužiteljima, pa se to izjednačuje, i precizno će se u zakonu navesti što se sve smatra darom.

Dotad, Ministarstvo izlazi s izmjenama Zakona o kaznenom postupku, ili popularno rečeno novim ZKP-om, kojim će se, prevedeno na jednostavan jezik, onemogućiti otezanje postupaka ili istrage sukladno interesima osumnjičenika. Oni su dosad mogli prilagati dokaze koji su u startu bili eklatantno oborivi, a sada će se tzv. sukcesivno sporazumijevanje, odnosno nuđenje nagodbe tijekom postupka, onemogućiti. Štoviše, osumnjičenici će se moći obraćati instancama samo pisanim putem, nudeći nagodbu, a ne više prilagati eklatantno oborive dokaze, a pravo na žalbu imat će tek kasnije tijekom postupka. Ministar Damir Habijan očekuje znatno manje zloupotrebe ovog sustava u budućnosti, jer će se to odnositi na sva kaznena djela, a ne kao dosad samo na ona iznad pet godina moguće kazne. S obzirom na to da će im se omogućiti žalbe tijekom cijelog postupka, ne smatra da se time umanjuju prava osumnjičenika.

Ono što je ključno jest da se time rješavaju problemi optužnih vijeća, koja su uočena kao uska grla jer su bila "suđenja prije suđenja" - sad će se samim time postupci skratiti, smatraju u Habijanovu ministarstvu.

No, suci će pak s druge strane imati uvid u e-spise, pa će odluke o istražnom zatvoru za osumnjičenike moći donositi i izvan radnog vremena ili tijekom blagdana. Što se tiče elektronskog praćenja osumnjičenika, tu još ima problema i tek se dogovaraju tehnički uvjeti za one koji bi dobili "narukvicu". Također, suci koji odlučuju u obiteljskim predmetima morat će ubuduće na obavezna dodatna usavršavanja, jer se želi podići senzibilitet za te predmete.

Sve ove izmjene uklapaju se u očekivanja OECD-a, kako bi Hrvatska od iduće godine postala članica te organizacije.